Rast prihoda od glazbenog izdavaštva nadmašit će snimljenu glazbu do 2030.

Nova analiza Omdije otkriva da će globalni prihodi glazbenih izdavača ove godine prvi put premašiti 10 milijardi dolara. Štoviše, očekuje se da će prihodi rasti svake godine u sljedećih pet godina. Ukupan prihod trebao bi prvi put premašiti 13 milijardi dolara 2029., a godinu poslije dosegnuti i prag od 14 milijardi. U skladu s rastom streaminga koji potiče prodaju snimljene glazbe, izdavaštvo također profitira od stalnih poboljšanja u pristupu digitalnim sadržajima. Streaming je već najveći izvor prihoda glazbenih izdavača, a udio koji generiraju usluge poput Spotifyja, Apple Musica i YouTube Musica dodatno će rasti tijekom razdoblja prognoze.

Omdia procjenjuje da će globalni izdavački prihodi bilježiti prosječnu godišnju stopu rasta od 5,4 posto do 2030., kada bi trebali dosegnuti 14,04 milijarde dolara. Digitalni segment trebao bi rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,7 posto, pri čemu se očekuje da će digitalni prihodi premašiti 8 milijardi dolara 2029. i porasti na 8,67 milijardi godinu nakon toga. S obzirom na snažnu povezanost između sektora glazbenog izdavaštva i snimljene glazbe, njihovi će se financijski rezultati u sljedećih pet godina kretati usporedno.

Međutim, stopa rasta izdavačkih prihoda na kraju razdoblja prognoze bit će viša od one u segmentu snimljene glazbe. Prema Omdiji, izdavački prihodi u 2030. zabilježit će rast od 3,7 posto, dok će snimljena glazba porasti za 2,3 posto. Zajedno promatrani, izdavački prihodi činit će 21 posto ukupnih glazbenih prihoda 2030., u odnosu na 20,8 posto godinu ranije i 18,9 posto u 2024.

„Glazbeno izdavaštvo trenutačno je na vrlo visokoj razini, kao što je i posljednjih nekoliko godina“, rekao je Simon Dyson, viši glavni analitičar u Omdiji. „Neizbježno usporavanje rasta glazbenog streaminga ograničit će buduće izdavačke dobitke, ali sektor će u nadolazećim godinama dosezati nove prihodne pragove, a dugoročni izgledi za rast nikada nisu bili bolji“, dodao je Dyson.

Glazbena industrija u cjelini prolazi kroz duboku transformaciju zahvaljujući rastu digitalnih platformi, porastu kratkih videoformata i sve većoj ulozi algoritamskih preporuka. Autorska prava i naknade za javno emitiranje postaju važniji izvor prihoda kako linearni radio i televizija gube na značaju, dok sinkronizacija glazbe u filmovima, serijama, igrama i oglasima bilježi kontinuiran rast zbog sve većeg broja streaming servisa i povećane potražnje za kvalitetnim glazbenim katalogom. 

Brojne izdavačke kuće ulažu u akviziciju autorskih kataloga kako bi osigurale stabilne i dugoročne prihode, a investicijski fondovi sve češće ulaze na tržište kupujući prava vrhunskih autora i izvođača. Globalni fenomeni poput TikToka dodatno su promijenili dinamiku otkrivanja glazbe, pa hitovi nastaju iz viralnih trendova koji kasnije ostvaruju značajne prihode kroz streaming. 

Istodobno, regulatori u SAD-u i EU-u sve više nadziru naknade, transparentnost izvještavanja i tržišnu ravnotežu između izdavača, izvođača i streaming platformi. Očekuje se da će kombinacija tehnoloških inovacija, rasta novih formata i širenja globalnog tržišta omogućiti daljnju ekspanziju izdavačkog segmenta, dok će stabilan rast prihoda pružiti snažnu osnovu za ulaganja u nove autore i kataloge.