
Link: https://www.ictbusiness.info / vijesti / provedba-ai-propisa-postaje-glavni-izazov-regulatorima
Provedba AI propisa postaje glavni izazov regulatorima
Vjerodostojnost i uspjeh regulatornih okvira za umjetnu inteligenciju sve više ovise o njihovoj provedbi, pokazuje novo istraživanje analitičke kuće Omdia. Sarah McBride, glavna analitičarka za regulativu u Omdiji, naglašava da su jasno utvrđeni postupci za postupanje u slučaju nepoštovanja propisa ključni dio učinkovitog upravljanja umjetnom inteligencijom. Novčane kazne najčešći su instrument sankcioniranja, ali pojedine zemlje predviđaju i obustavu usluga te, u najtežim slučajevima, kaznenu odgovornost.
Prema europskom Aktu o umjetnoj inteligenciji, za najteže povrede moguće su kazne do 35 milijuna eura ili sedam posto ukupnog godišnjeg svjetskog prometa. Južnokorejski AI Basic Act predviđa kazne do 30 milijuna wona, približno 20.000 dolara. Omdia ističe sedam ključnih izazova koje propisi trebaju obuhvatiti: sigurnost, privatnost i autorska prava, mogućnost kontrole sustava, etičnost, transparentnost, kibernetičku sigurnost te prekograničnu interoperabilnost.
Analiza obuhvaća i nacionalne strategije kojima zemlje nastoje osigurati položaj u globalnom gospodarstvu umjetne inteligencije. Takve strategije u pravilu uključuju potporu istraživanju, razvoj vještina zaposlenih te jačanje podatkovne i ICT infrastrukture. Sve važniju ulogu dobiva i suverenitet u području umjetne inteligencije, povezan s ekonomskom i nacionalnom sigurnošću.
Iako su mnoge države donijele strategije razvoja, razmjerno mali broj njih uspostavio je posebne zakone posvećene umjetnoj inteligenciji. Europski Akt o umjetnoj inteligenciji stupio je na snagu u kolovozu 2024., a pojedine se obveze uvode postupno. Južnokorejski AI Basic Act počeo se primjenjivati u siječnju 2026., uz jednogodišnje prijelazno razdoblje prije primjene kazni.
Za telekomunikacijske kompanije nova regulativa prvenstveno znači opsežnije obveze usklađivanja i veće operativne troškove. McBride smatra da regulatori nakon oblikovanja propisa moraju prioritet dati njihovoj praktičnoj provedbi, učinkovitom nadzoru i sektorskim uputama.
Europski Akt o umjetnoj inteligenciji koristi pristup temeljen na procjeni rizika, pa se obveze razlikuju ovisno o načinu uporabe sustava. Određene prakse koje se smatraju neprihvatljivima podliježu zabrani, dok visokorizični sustavi moraju ispuniti strože uvjete. Za dobavljače i korisnike takvih sustava ključni su dokumentacija, upravljanje rizicima i ljudski nadzor. Propis obuhvaća i pravila za modele umjetne inteligencije opće namjene. Neovisno o novim pravilima, obrada osobnih podataka i dalje podliježe Općoj uredbi o zaštiti podataka. U telekomunikacijama umjetna inteligencija može sudjelovati u optimizaciji mreže, otkrivanju prijevara i korisničkoj podršci.
Rizici pritom nisu isti za alat koji predlaže raspored održavanja i sustav koji donosi odluke s ozbiljnim posljedicama za građane. Tvrtke stoga moraju inventarizirati sustave i procijeniti njihov stvarni način uporabe. Usklađenost se ne postiže samo nabavom certificiranog softvera, nego i internim odgovornostima te nadzorom nakon uvođenja. Kazna od 35 milijuna eura ili sedam posto prometa odnosi se na najteže kategorije povreda, a ne na svako kršenje Akta.
