Prokletstvo besplatnih servisa koji su toliko popularni da ih je teško monetizirati

Amazon troši milijarde američkih dolara na Alexu jer taj glasovni asistent treba masivnu infrastrukturu i istovremeno ne može biti monetiziran. Dakle, dugoročno, rizik se ipak nije isplatio.

Alexu koriste stotine milijuna ljudi diljem svijeta za jednostavne zadatke kao što je puštanje glazbe, paljenje i gašenje svjetla, namještanje budilica, pitanje jednostavnih pitanja... Kupovina? Ne. Samim time, postoji li korist od oglašavanja? Ne. Može li se podatke Alexinih korisnika koristiti za daljnje targetiranje? Ne baš.

Plan jedne od najjačih kompanija svijeta bio je vrlo jednostavan i realan. Prodati hardver ispod cijene, ili u najboljem slučaju da se doslovno pokriju troškovi njegove proizvodnje, a sve ostalo nadomjestit će se kroz monetizaciju jednom kad Alexa postane dovoljno popularna. Postala je, ali do monetizacije nije došlo jer ljudi jednostavno nemaju želje koristiti je za više od onoga što joj je bit.

Naravno, izlaza za Amazon sad nema jer bi stotine milijuna bili ostavljeni na cjedilu i napravio bi se gori potez od gubitka milijardi dolara. Stoga, Amazon mora pronaći način kako monetizirati Alexu, što je teško ili nikako izvedivo, odnosno, mora početi prodavati hardver po cijeni koja bi donosila profit. I to je teško izvedivo jer ljudi su navikli na nižu cijenu, no realnije je od monetizacije. U ovom trenutku...

Google je u još goroj situaciji jer njegov Cloud je završio godinu sa 700 milijuna dolara minusa i prostora za manevar nema. Iako ima oko četiri milijarde e-mail korisničkih računa "pod sobom" i 1,8 milijardi aktivnih korisnika, sve se čini lakše. Nije. Kad se vodi usluga s toliko korisnika, zapravo oni vode tebe.

Iako je Google sklon gašenju popularnih ili neisplativih usluga, Gmail je prevelik da bi se to napravilo. U konačnici Gmail bi mogao "ubiti" Google, kad već on ne može njega. Jer, brojke su jasne, da se dnevno gubi samo jedan cent po korisniku, godišnje bi se izgubilo 3,5 milijarde dolara. A gubi se i više, samo Google još uvijek nekako uspijeva pronaći način za umanjiti te gubitke.

U konačnici, velikani su nakon desetljeća ili više prosperiteta i investicija došli do situacije kad treba početi s povratom, no to je ogroman problem. Iako su svi ti naši podaci iznimno vrijedni i u osnovi besplatni, kome ih više plasirati i na koji način? Te odgovore tko pronađe, bit će milijarder...