Poduzetnički exit u Hrvatskoj, a polovica vlasnika tvrtki nema plan

U Europskoj uniji svake godine oko 450.000 malih i srednjih poduzeća prolazi kroz proces prijenosa poslovanja, no trećina njih taj proces ne provede na odgovarajući način, zbog čega je ugroženo oko 600.000 radnih mjesta.

O tome kako prijenos poslovanja izgleda u Hrvatskoj raspravljalo se na konferenciji "Od prijenosa do rasta - prijenos poslovanja obiteljskih tvrtki kao poluga za nove investicije i financiranje razvoja?", održanoj na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja Business Transfer Barometar Hrvatska, koje pokazuje koliko je domaćih tvrtki, u odnosu na prvo takvo istraživanje iz 2015., uspješno prošlo kroz prijenos vlasništva, koliko ih se ugasilo i koji su bili najčešći razlozi neuspjeha.

U razdoblju od 2014. do 2025. godine ugašeno je više od 3000 poduzeća koja su zapošljavala više od 20.000 radnika. Gotovo 80 posto poduzeća čiji su vlasnici 2015. godine imali 55 i više godina i dalje je aktivno, a u 40 posto tih poduzeća došlo je do promjene vlasničke strukture. U 77 posto slučajeva vlasništvo je preneseno na drugu fizičku osobu. U preostalih 60 posto poduzeća nije bilo promjene vlasništva, a prosječna dob njihovih vlasnika sada je 72 godine.

Ta skupina obuhvaća više od 7000 poduzeća s gotovo 60.000 zaposlenih i ukupnim prihodima većim od devet milijardi eura. Organizatori i autori istraživanja upozoravaju da je riječ o posebno rizičnoj skupini poduzeća zbog izostanka pravodobnog planiranja prijenosa poslovanja. Primarno istraživanje provedeno u sklopu Business Transfer Barometra obuhvatilo je 204 vlasnika poduzeća u dobi od 55 i više godina. Među ispitanicima je bilo 65 posto muškaraca i 35 posto žena, a prosječna dob ispitanika bila je 62 godine.

Direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika u HUP-u Anny Brusić rekla je da je riječ o važnoj temi za poduzetničku zajednicu te da je HUP i prije deset godina, kao i sada, podržao ovu inicijativu. Istaknula je da bi cilj svakog poduzetničkog ekosustava trebao biti razvoj mjera ili platforme koja će poduzetnicima pomoći u prijenosu poslovanja kada, iz bilo kojeg razloga, više ne mogu ili ne žele upravljati poduzećem. Prema njezinim riječima, svako je rješenje bolje od gašenja poduzeća jer je pokretanje novog poduzeća skuplje i rizičnije od pronalaska rješenja za poduzetnika koji se povlači.

Dekanica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Sunčica Oberman Peterka navela je da je fakultet već dugi niz godina aktivan u razvoju poduzetničkog ekosustava, da sudjeluje u istraživanjima o poduzetništvu te da nudi obrazovne sadržaje iz poduzetništva u studijskim programima i programima cjeloživotnog učenja. Podsjetila je da na fakultetu od 1998. godine djeluje UNESCO katedra za poduzetničko obrazovanje. Ocijenila je da je tema prijenosa poslovanja prirodan dio obrazovanja za poduzetničku karijeru te da je zbog toga logično da fakultet sudjeluje u istraživanju i bude domaćin konferencije. Dodala je da fakultet, svjestan svoje uloge u razvoju regionalnog gospodarstva, sudjeluje u podizanju svijesti o važnosti pravodobnog planiranja prijenosa poslovanja, edukaciji i mentorskoj podršci poduzetnicima te u oblikovanju preporuka za kreatore politika.

Direktorica CEPOR-a i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Mirela Alpeza rekla je da je odluka o prijenosu poslovanja najvažnija i najsloženija odluka u karijeri poduzetnika. Prema njezinim riječima, iako raste razumijevanje važnosti pravodobnog planiranja prijenosa poslovanja, Business Transfer Barometar 2025 pokazuje da gotovo polovica poduzetnika i dalje nema razrađen plan prijenosa, dok samo sedam posto njih o tome ima pisani dokument. Dodala je da rezultati pokazuju i promjene u modelima upravljanja, pri čemu je sve više multigeneracijskog i timskog vodstva, a poduzetnici otvorenije razmatraju prijenos upravljačkih funkcija na osobe izvan obitelji ili prodaju poduzeća.

Rezultati istraživanja pokazuju da 19 posto poduzetnika razmatra prodaju poduzeća kao izlaznu strategiju, dok je 2015. godine to činilo šest posto njih. Istraživanje pokazuje i rast otvorenosti prema prijenosu poslovanja na zaposlenike. Posebno je istaknuta uloga poduzetnica, koje češće vode mikro poduzeća, češće nasljeđuju obiteljski posao i u procesu prijenosa više se oslanjaju na stručnjake, ali su istodobno financijski manje osigurane u slučaju neplaniranog povlačenja.

Docentica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Petra Mezulić Juric rekla je da zatvaranje poduzeća ili odgađanje odluke o tranziciji poslovanja ne bi smjele biti prihvatljive opcije kada se poduzetnici povlače u mirovinu. Istaknula je da svijest o važnosti planiranja prijenosa poslovanja u Hrvatskoj raste, ali da i dalje postoje izazovi, među kojima su izostanak pravodobnog planiranja, nedostatak odgovarajuće savjetodavne podrške, osobito za mikro poduzeća, te slaba informiranost vlasnika.

U sklopu konferencije održan je i panel "Koga vlasnik treba za stolom kad priprema rast i prijenos poslovanja", koji je moderirala Josipa Hren iz Meliora Finance Advisory. U raspravi su sudjelovali Alma Krpan iz Krpan Consulta, Tvrtko Sebenji iz Remixa, Damir Borovac iz Dea Lens Projecta, Nikola Nikšić iz Konter Savjetovanja i Vladimir Nol iz Forvis Mazarsa.

O iskustvu osnivača koji je prodao vlastitu tvrtku govorio je Ante Mandić, osnivač tvrtke IN2. Hrvoje Bogdan iz Adizes SEE predstavio je pristupe profesionalizaciji poslovanja i izgradnji organizacije koja može samostalno funkcionirati. Na konferenciji je istaknuta i važnost mentorske podrške u procesu tranzicije i u drugim poduzetničkim izazovima. Mandić je predstavio i podršku koju poduzetnicima u procesu prijenosa poslovanja i drugim izazovima pro bono pružaju iskusni, većinom umirovljeni poduzetnici okupljeni u udrugu Klub poduzetnika seniora SENTOR.

Direktor BKS Bank AG, Glavne podružnice Hrvatska, Danko Šinka rekao je da velik broj hrvatskih poduzetnika ulazi u fazu međugeneracijskog prijenosa poslovanja, što otvara pitanje kako osigurati kontinuitet, rast i novu investicijsku snagu tvrtki koje su desetljećima stvarale vrijednost u svojim zajednicama. Rekao je da BKS Bank podržava konferenciju jer smatra da uspješan prijenos poslovanja nije samo pitanje vlasničke tranzicije, nego i trenutak za daljnju profesionalizaciju, nova ulaganja i dugoročnu održivost poduzeća. Dodao je da banka podupire poduzetnike u različitim fazama razvoja, od generacijske tranzicije do financiranja novih razvojnih ciklusa, redovnog poslovanja i investicija, te da važnim smatra razgovor struke, financijskog sektora i poduzetnika.