Piratstvo danas nije samo pitanje autorskih prava, već prijetnja cijelom digitalnom ekosustavu

Piratstvo u distribuciji televizijskog i video sadržaja odavno više nije rubni problem medijske industrije, nego jedan od ozbiljnijih izazova za telekome, legalne distributere, nositelje prava i same korisnike. O tome za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info razgovaramo s Moranom Čulo Jovičić, izvršnom direktoricom sektora Korporativnih, javnih i veleprodajnih poslova Telemacha koja ističe kako rast piratskih IPTV servisa pokazuje da se nezakonita distribucija sadržaja sve češće organizira kao komercijalni digitalni posao, s pretplatama, oglašavanjem, mrežama preprodavača i tehničkom infrastrukturom koja se brzo premješta izvan dosega sporih postupaka.

Takvi modeli izravno narušavaju ulaganja u mreže, platforme, sport, medijsku industriju i domaću produkciju, ali istodobno otvaraju i pitanje sigurnosti korisnika. Korisnici koji se odluče za piratske servise često ne vide širi rizik kojem se izlažu, od krađe osobnih i financijskih podataka do zloupotrebe kartica, identiteta i uređaja. Zato borba protiv piratstva više ne može biti promatrana samo kao zaštita autorskih prava, nego kao pitanje održivosti legalnog digitalnog tržišta i povjerenja u digitalne usluge.

Kako piratska IPTV i druga nelegalna rješenja za distribuciju sadržaja danas utječu na poslovanje telekoma i legalnih distributera sadržaja?

Piratska IPTV rješenja danas više nisu samo pitanje kršenja autorskih prava. Riječ je o ozbiljnom izazovu za održivost cijelog digitalnog ekosustava. Telekom operatori i legalni distributeri kontinuirano ulažu značajna sredstva u razvoj mrežne infrastrukture, podatkovnih centara, sigurnosnih sustava te u stjecanje prava za distribuciju sadržaja. S druge strane, piratski servisi koriste tu istu infrastrukturu bez ikakvih ulaganja i nude sadržaj po cijenama koje ne odražavaju stvarne troškove proizvodnje, distribucije i zaštite sadržaja.

U suvremenom digitalnom okruženju piratstvo se često organizira kao “piracy-as-a-service”, ilegalni streaming servisi koji funkcioniraju po modelu pretplate ili oglašavanja. Piratska usluga se pritom ponaša gotovo kao ilegalni startup, čime piratstvo više ne funkcionira samo kao pojedinačno “dijeljenje linkova” ili izolirano postavljanje streama, nego kao gotova nezakonita usluga na tržištu. 

Posljedice se ne vide samo kroz izgubljene prihode. One se odražavaju na cijeli lanac vrijednosti – od ulaganja u mreže i tehnološke inovacije do ulaganja u sport, medijsku industriju i domaću produkciju. Uz to, postoji i sigurnosna dimenzija problema. Piratske platforme djeluju izvan regulatornog i sigurnosnog okvira, zbog čega korisnici nerijetko izlažu svoje osobne i financijske podatke značajnim rizicima, uključujući krađu identiteta, zloupotrebu podataka o plaćanju i različite oblike kibernetičkog kriminala.

Zašto borba protiv piratske distribucije sadržaja i dalje nije dovoljno učinkovita?

Najveći izazov predstavlja sposobnost da se postojeća pravila provedu dovoljno brzo i koordinirano u digitalnom okruženju. Piratski IPTV servisi mogu promijeniti domenu, IP adresu ili cijelu infrastrukturu u svega nekoliko sati, dok klasični pravni i administrativni postupci često traju znatno dulje. Upravo zato je nužno razvijati učinkovitije mehanizme koji mogu pratiti brzinu digitalnog okruženja.

No, rješenje nije samo blokiranje pojedinih domena već utjecaj na cijeli poslovni model koji stoji iza piratstva. To podrazumijeva djelovanje na više razina – od infrastrukture i distribucijskih kanala do financijskih tokova, oglašavanja i mreža preprodavača.

Pritom je važno jasno naglasiti da se ne radi o ograničavanju interneta niti o nadzoru korisnika. Riječ je o ciljanim i proporcionalnim mjerama usmjerenima prema jasno identificiranim nezakonitim servisima koji ostvaruju komercijalnu korist kršenjem autorskih prava. Europski regulatorni okvir vrlo jasno razlikuje takve mjere od općeg nadzora korisnika, koji nije dopušten.

Može li se legalna industrija sadržaja uspješno obraniti od piratstva isključivo regulatornim i represivnim mjerama?

Ne može. Dugoročno rješenje zahtijeva kombinaciju učinkovite provedbe prava, kvalitetne legalne ponude i kontinuirane edukacije korisnika.

Piratstvo vrlo često uspijeva tamo gdje korisnicima nudi jednostavnije, jeftinije ili dostupnije iskustvo od legalnih alternativa. Istraživanje koje je Telemach nedavno proveo u suradnji s agencijom Ipsos pokazuje da korisnici piratske servise najčešće koriste zbog cijene, dostupnosti sadržaja i jednostavnosti korištenja. To pokazuje da nije riječ samo o pravnom pitanju, već i pitanju korisničkog iskustva.

Dio problema proizlazi i iz fragmentacije tržišta. Korisnici danas često moraju ugovarati više različitih pretplata kako bi pristupili sadržajima koje žele gledati. Piratski servisi iskorištavaju upravo tu situaciju nudeći prividno jednostavno rješenje u kojem je sve dostupno na jednom mjestu. To ne opravdava piratstvo, ali jasno pokazuje da legalna industrija, koja je sigurniji izbor za korisnika i daje jamstvo kvalitete, mora kontinuirano prilagođavati svoje modele njihovim očekivanjima.

Jednako važna je i edukacija. Mnogi korisnici još uvijek ne percipiraju piratske servise kao sigurnosni rizik niti su svjesni šireg utjecaja koji piratstvo ima na ulaganja u sport, medije, domaću produkciju i kreativnu industriju. Upravo zato edukacija mora obuhvatiti pitanja sigurnosti, zaštite potrošača i održivosti digitalnog tržišta, a ne samo pitanje zakonitosti.