Ova godina donosi dosad nezabilježenu izgradnju podatkovnih centara

Tijekom 2025. godine sve se više govorilo o balonu umjetne inteligencije, pri čemu su pionirski projekti poput Stargatea dominirali naslovnicama, navodi GlobalData. Istodobno su se gustoće poslužitelja nastavile povećavati kako bi se zadovoljila golema potražnja za računalnim kapacitetima koju nameću AI radna opterećenja.

Kao posljedica toga, elektroenergetske mreže našle su se pod dosad neviđenim pritiskom, što stvara ekološke i gospodarske zabrinutosti. Industrija gradi kapacitete unaprijed, ispred projicirane potražnje, kako bi osigurala dostupnost infrastrukture, dok se financijski modeli mijenjaju, a privatni kapital ima sve veću ulogu. Ovi će se trendovi dodatno ubrzati u 2026. godini, čineći je iznimno zanimljivom za cijeli sektor.

„Portfelj velikih projekata podatkovnih centara nastavit će rasti i u 2026. godini. GlobalData procjenjuje da trenutno postoji globalni portfelj velikih projekata podatkovnih centara ukupne vrijednosti 2.306 milijardi američkih dolara. Podatkovni centri postali su okosnica gospodarske konkurentnosti i fokus geopolitičkog interesa, potaknuti revolucijom umjetne inteligencije koja je započela krajem 2022. godine“, izjavila je Beatriz Valle, viša analitičarka za poslovne tehnologije i usluge u GlobalDatai.

Izvješće GlobalDatae otkriva da će se sektor poluvodiča nastaviti razvijati, pri čemu će novi sudionici na tržištu nastojati iskoristiti rastuće mogućnosti inferencije kako se tehnološki krajolik bude mijenjao i kako sve više poduzeća bude uvodilo generativnu umjetnu inteligenciju u produkcijska okruženja. Veća razina primjene dodatno će potaknuti razvoj rubnog računarstva, jer će radna opterećenja u stvarnom vremenu povećati potrebu za lokaliziranom infrastrukturom podatkovnih centara koja podržava aplikacije osjetljive na latenciju.

„Uz promjene koje slijede, inovacije će se nastaviti ubrzanim tempom. Tehnologije tekućinskog hlađenja razvijat će se kako bi pomogle u odvođenju topline u sve gušćim okruženjima. Modularni, unaprijed projektirani AI sustavi koji se mogu dodavati postojećim podatkovnim centrima uz minimalne prekide bit će plasirani na tržište kako bi se zadovoljila potražnja za računalnom snagom. AI radna opterećenja povećavat će svoju prisutnost i širiti se iz AI laboratorija u poslovna okruženja, što će i dalje oblikovati tržište podatkovnih centara“, nastavila je Valle.

Iako su koristi ovih napredaka značajne, postoje i negativne strane. Bit će potrebna veća financijska disciplina kako bi se premostila neravnoteža između prihoda od umjetne inteligencije i kapitalnih ulaganja u podatkovne centre, dok će regulatorni nadzor postajati sve nužniji radi kontrole neželjenih posljedica širenja infrastrukture. „Tijekom 2025. godine rastuća važnost AI infrastrukture učinila je sektor podatkovnih centara ne samo katalizatorom gospodarskog rasta, već i izvorom složenosti povezanih s okolišnim i geopolitičkim pitanjima, a taj će se trend nastaviti i u 2026. godini“, zaključila je Valle.

Ekspanzija podatkovnih centara u 2026. godini dodatno će naglasiti pitanje energetske učinkovitosti i održivosti, budući da se sve više projekata suočava s ograničenjima priključne snage i dostupnosti obnovljivih izvora energije. Operateri podatkovnih centara sve intenzivnije ulažu u dugoročne ugovore o kupnji električne energije iz solarnih, vjetroelektrana i nuklearnih izvora kako bi stabilizirali troškove i smanjili ugljični otisak.

Paralelno se razvijaju nove arhitekture podatkovnih centara optimizirane za visokoenergetske AI klastere, uključujući dizajne s izravnim tekućinskim hlađenjem i integracijom energetskih sustava na lokaciji. Regulatori u Europi i SAD-u uvode strože zahtjeve za transparentnost potrošnje energije i vode, kao i za utjecaj na lokalne zajednice. Sve veći broj projekata uključuje i suradnju s lokalnim mrežnim operatorima kako bi se izbjegla preopterećenja elektroenergetskih sustava. Financijski investitori pritom podatkovne centre sve češće promatraju kao dugoročnu infrastrukturnu imovinu, usporedivu s energetikom ili prometom.

Razvoj edge podatkovnih centara dodatno će promijeniti geografiju ulaganja, približavajući infrastrukturu krajnjim korisnicima. U tom kontekstu, podatkovni centri postaju ključni element digitalnog suvereniteta država i regija. Očekuje se da će 2026. godina donijeti jasnije razdvajanje između tehnološki i energetski spremnih tržišta i onih koja će zbog ograničenja zaostajati. Dugoročno, uspjeh sektora ovisit će o sposobnosti usklađivanja tehnološkog rasta s energetskom i regulatornom realnošću.