Optika i 5G mijenjaju tržište

Hrvatsko telekomunikacijsko tržište posljednjih je godina znatno ubrzalo ulaganja u optičku i mobilnu infrastrukturu, nakon razdoblja u kojem je izgradnja optike zaostajala za potrebama tržišta. Konkurencija među operatorima, europski fondovi i komercijalna ulaganja promijenili su dinamiku izgradnje, dok 5G već donosi kapacitet i brzine u većim sredinama. „Vjerujem da smo stvarno zaostajali s izgradnjom optičke infrastrukture, ali tržište se pokrenulo i konkurencija se podigla“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemach Hrvatska. Prema njegovu mišljenju, sada je važno iskoristiti postojeći zamah i optičku infrastrukturu proširiti što bliže potpunoj pokrivenosti Hrvatske.

Ježina pritom razlikuje komercijalno atraktivna područja, u kojima operatori mogu nastaviti graditi vlastitim ulaganjima, od ruralnih sredina u kojima je potrebna javna potpora. Cilj je, kaže, da kvalitetna digitalna povezanost postane infrastrukturni standard usporediv s vodom i električnom energijom. „Bilo bi šteta ne iskoristiti ovaj zamah da dođemo, ako je moguće, do sto posto Hrvatske“, kaže Ježina, uz napomenu da su takvi projekti dugoročni i da bi njihovu realizaciju trebalo ubrzati smanjivanjem administrativnih prepreka za gradnju.

U mobilnom segmentu slika je drukčija jer je 5G već široko prisutan. Sva tri operatora raspolažu mrežama i kapacitetima u većim sredinama, a Hrvatska, prema Ježini, u tom dijelu stoji vrlo dobro. „Infrastrukturna ulaganja su velika i vjerujem da će Telemach, ali i ostale kompanije, nastaviti ulagati kako bismo ostali u skladu sa svjetskim trendovima“, navodi. Infrastruktura je, međutim, samo jedan dio tržišne promjene.

Telekomi se danas ne natječu samo međusobno. Tradicionalne komunikacijske usluge već su snažno promijenile globalne platforme, od aplikacija koje su preuzele velik dio komunikacije nekada vezane uz SMS do streaming servisa koji su promijenili tržište televizijskog sadržaja. Lokalni operatori zato moraju konkurirati kompanijama koje posluju globalno, djeluju na golemom tržištu i raspolažu snažnim tehnološkim kapacitetima. „To nas i naše usluge tjera da budemo bolji“, kaže Ježina.

Kao jedan od odgovora vidi razvoj platformi koje korisniku na jednom mjestu mogu objediniti lokalni i globalni sadržaj. „Cilj je da takve platforme budu svojevrsni one-stop shop, sa svim lokalnim sadržajem i globalnim servisima koje korisnik želi gledati“, objašnjava. Takav model, prema njegovu mišljenju, još dugo može imati važnu ulogu jer lokalni operator poznaje tržište i korisnika, ali istodobno mora pratiti standarde korisničkog iskustva koje postavljaju globalni igrači.

Ježina upozorava i na neravnotežu između operatora koji ulažu u mreže i globalnih digitalnih servisa koji te mreže koriste za isporuku svojih usluga. U tom odnosu ne očekuje brzu promjenu snaga. „Ako svi koriste istu ili sličnu tehnologiju, poredak uglavnom ostaje isti; pitanje je može li netko napraviti nešto doista revolucionarno“, kaže. Novi tehnološki koraci, uključujući 5G Advanced i 6G, mogu otvoriti novi prostor, ali njihov tržišni učinak neće nastati samo zato što tehnologija postoji.

To se vidi i na primjeru 5G-a. Mreža je donijela veći kapacitet, nižu latenciju i mogućnost povezivanja mnogo većeg broja uređaja, ali na manjim tržištima s ograničenom industrijskom bazom nije jednostavno odmah razviti dovoljno velik broj poslovnih primjena. „Tehnologija često mora doći prva, a onda se na temelju nje razvijaju usluge“, podsjeća Ježina, povlačeći paralelu s 4G mrežama koje su stvorile uvjete za snažan rast streaminga, clouda i društvenih platformi.

Privatne mreže i zajamčenu kvalitetu usluge zato vidi kao područja koja će se razvijati postupno, osobito ondje gdje postoji konkretna potreba za prioritetom, pouzdanošću ili kontrolom kapaciteta. Hrvatsko tržište vjerojatno će takve modele prihvaćati sporije od velikih industrijskih gospodarstava, a dio rješenja najprije će sazrijevati na većim tržištima pa se potom prilagođavati lokalnim potrebama.

U idućem razdoblju na telekom industriju neće utjecati samo tehnologija. Ježina među ključnim pitanjima izdvaja dostupnost i cijenu radne snage, produktivnost, energiju, inflaciju, ulagačko okruženje i sposobnost države da ubrza digitalizaciju. „Za razvoj države potrebno je razvijati infrastrukturu, ali i istraživanje i razvoj“, kaže, upozoravajući da bi investicijske olakšice i jednostavnija gradnja infrastrukture trebale imati važnije mjesto od dodatnih opterećenja.

Treći sloj je europska regulativa, od kibernetičke sigurnosti do digitalnih tržišta. Ježina ne prejudicira njezin konačni učinak jer nove direktive mogu utjecati i na cijene, brzinu ulaganja i konkurentnost. Upravo zato budućnost telekom tržišta vidi kao rezultat više paralelnih procesa: nastavka infrastrukturnog ciklusa, razvoja usluga na novim mrežama, odnosa s globalnim platformama te regulatornog i gospodarskog okruženja u kojem operatori moraju nastaviti ulagati.