Od Vodnjana do globalne AI platforme

Dvadeset godina Infobipa nije samo obljetnica jedne hrvatske tehnološke kompanije, nego rijedak primjer poslovnog puta na kojem je tvrtka iz Vodnjana izgradila globalnu komunikacijsku infrastrukturu, razvila vlastitu tehnologiju i došla do faze u kojoj se njezin daljnji rast sve više veže uz umjetnu inteligenciju. U razgovoru održanom u Vodnjanu povodom obilježavanja obljetnice, glavni izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić i tehnički direktor Izabel Jelenić govorili su o počecima, pogreškama, kulturi, američkom tržištu, AgentOS-u i promjeni koja dolazi u komunikaciji između kompanija i korisnika.

Kutić pritom ne pokušava priču o Infobipu pretvoriti u linearnu priču o velikom uspjehu. Naprotiv, naglašava da se do današnje pozicije došlo postupno. „Mi smo to radili korak po korak. Nije to bilo odjednom“, kaže Kutić. Upravo zato, dodaje, ovakve obljetnice imaju smisla jer daju prostor da se pogleda unatrag, usporedi početak s današnjim razmjerima i ponovno razgovara s ljudima koji su kroz godine gradili kompaniju te s partnerima i klijentima iz različitih dijelova svijeta.

Infobip je za svoju obljetnicu u Vodnjanu okupio partnere i klijente iz 35 zemalja, dok se u razgovoru spominje širi raspon gostiju i tržišta povezanih s kompanijom. Kutić naglašava da Infobip danas posluje globalno, uz iznimku sankcioniranih tržišta na kojima ne može poslovati. Takav doseg nije nastao preko noći. U početku je, kaže, bilo teško otvoriti vrata velikih organizacija, osobito telekomunikacijskih operatora. „Morali smo jako fokusirano birati tip klijenta i jako raditi da bismo uopće mogli otvoriti ta vrata“, ističe Kutić.

Jedna od ključnih prednosti Infobipa ostala je vlastita infrastruktura. Kutić u razgovoru govori o mreži s više od 850 veza prema operatorima, dok Jelenić tu prednost opisuje kao komunikacijsku kralježnicu koju nije moguće brzo kopirati. „To ne možete napraviti tako da kažete cloudu: digni mi urede i podatkovne centre po svijetu“, kaže Jelenić. Za takvu mrežu potrebne su godine, lokalna prisutnost, razumijevanje regulative i operativna kontrola komunikacije od platforme do mreže.

Početna tehnološka ambicija, prema Jeleniću, bila je jasna: izgraditi IT tvrtku u kojoj softver stvara stvarnu vrijednost. „Privlačilo me to da možemo napraviti softver koji ljudima stvara usluge i vrijednost“, kaže Jelenić. Infobip je velik dio ključne tehnologije gradio sam jer, kako navodi, u ranim fazama neke stvari jednostavno nisu postojale kao gotova rješenja koja se mogu kupiti. Ondje gdje je bila riječ o srži poslovanja, Infobip je nastojao graditi vlastiti sustav, a ondje gdje to nije bilo ključno, kupovati brže dostupna rješenja.

Takav pristup nosio je rizik, ali je stvorio fleksibilnost. Jelenić objašnjava da je kompanija mogla prilagođavati softver novim korisničkim segmentima, geografskim područjima i uslugama zato što je velik dio sustava razvijen iznutra. „Puno smo stvari krenuli raditi od nule, učili smo i mogli se prilagođavati“, kaže. Ta sposobnost stalne prilagodbe pokazala se važnijom od jedne velike prekretnice. Na pitanje što je najviše odredilo smjer Infobipa, Jelenić odgovara da takva jedna točka zapravo ne postoji. „Nema jedne stvari. Treba to stalno ponavljati“, ističe.

Upravo je ponavljanje ciklusa inovacije, pogreške i korekcije jedna od glavnih tema razgovora. Kutić otvoreno kaže da većina pokušaja ne uspije, ali da je važno brzo testirati hipoteze i učiti. „Mi i danas više toga promašimo nego što uspijemo, ali tu i tamo nešto uspijemo napraviti“, kaže. U pozadini takvog pristupa bio je i bootstrap model. U Hrvatskoj u ranim godinama nije bilo razvijenog tržišta venture capitala i private equityja, a Infobip je, prema Kutićevim riječima, bio profitabilan i brzo rastao. „Trebalo nam je samo šest godina da dođemo do 100 milijuna dolara prihoda“, navodi.

Vanjski kapital postao je važan tek kada je trebalo snažnije ući na američko tržište. Akvizicija OpenMarketa, vrijedna približno 300 milijuna dolara, označila je jednu od najzahtjevnijih faza u razvoju kompanije. Jelenić kaže da je riječ bila o prvoj velikoj američkoj akviziciji, provedenoj u razdoblju covida, uz devet sati vremenske razlike i mnogo učenja u hodu. „Pomirili smo se s time da nećemo sve napraviti savršeno“, kaže, dodajući da je posao na kraju otvorio put daljnjem širenju u SAD-u.

Amerike danas čine najveći prihodovni stup kompanije. Kutić u razgovoru govori o približno 51 do 53 posto prihoda povezanih s američkom regijom, uz objašnjenje da je američko tehnološko tržište veliko, investicijski snažno i ključno za platforme koje oblikuju globalni digitalni ekosustav. Pritom je Infobip u 2025. zabilježio rast prihoda od oko 17 do 17,5 posto, dok je Kutić za 2026. rekao da kompanija zasad raste oko 20 posto, uz napomenu da godina nije završena.

Financijska promjena važna je jer pokazuje pomak prema profitabilnijoj fazi. Prema ranije objavljenim podacima, Infobip je u 2025. dosegnuo 2,34 milijarde dolara prihoda, prilagođenu EBITDA-u od 200,6 milijuna dolara i operativni novčani tok od 144,4 milijuna dolara, uz prvu neto dobit u povijesti Grupe. Kutić u razgovoru naglašava da je kompanija posljednjih godina provela veliku internu transformaciju, smanjila funkcijske silose i organizirala se oko multidisciplinarnih timova s većom odgovornošću za rezultate.

Ta se transformacija ne odnosi samo na strukturu, nego i na kulturu. Infobip danas ima oko 3 600 zaposlenih, a taj je broj stabilan posljednje tri godine, te više od 70 nacionalnosti u uredima diljem svijeta. Kutić pritom naglašava da znanje brzo zastarijeva, dok ponašanje, način odlučivanja i sposobnost učenja ostaju presudni. „Kultura nam je bila najbitnija i danas nam je jako bitna“, kaže. U kompaniji, dodaje, ljudi ne napreduju samo vertikalno, nego i horizontalno, kroz različite uloge i multidisciplinarne timove.

U tehnološkoj fazi koja dolazi umjetna inteligencija postaje ključna tema. Jelenić podsjeća da je Infobip još 2016. i 2017. radio na chatbotovima i NLP rješenjima, ali da je komercijalni proboj generativne umjetne inteligencije promijenio očekivanja. „Možete puno stvari napraviti tako da ih ispričate, umjesto da učite gdje treba kliknuti“, kaže Jelenić. Pritom upozorava da kompanije ne smiju gledati AI samo kao funkcionalnost koju pokazuju korisnicima, nego kao duboku internu promjenu procesa, komunikacije i uloga.

AgentOS je zato logičan nastavak Infobipove evolucije. Platforma treba objediniti komunikacijske kanale, korisničke podatke, automatizaciju i AI agente u jedan sloj za upravljanje korisničkim iskustvom. U takvom modelu kompanije više ne kupuju samo kanal, nego traže partnera koji može povezati komunikaciju, podatke, sigurnost i automatizaciju. Jelenić upozorava da infrastruktura ostaje prednost, ali ne i jamstvo. „Ne smijemo se uljuljati u to, jer sve usluge iznad infrastrukture moramo razvijati jednako brzo ili brže od ostalih“, kaže.

Za Infobip se sljedeće poglavlje zato ne otvara samo u proizvodima, nego i u načinu rada. Kutić priznaje da voli gurati organizaciju prema većoj brzini. „Koliko god da radimo, stalno smo spori“, kaže. U toj je rečenici sažeta logika kompanije koja je iz Vodnjana ušla u globalnu tehnološku ligu, ali svoju poziciju ne želi promatrati kao završenu priču. Dvadeset godina nakon osnutka, fokus kompanije ponovno je na infrastrukturi i uslugama za komunikaciju u kojoj će sve veću ulogu imati AI agenti.