NVIDIA pokreće većinu najbržih svjetskih superračunala

NVIDIA danas pogoni više od 400 od 500 najbržih svjetskih superračunala, odnosno 81 posto TOP500 liste, pokazuju najnoviji rezultati. To predstavlja povećanje od 17 sustava u odnosu na prethodnu ljestvicu, pri čemu zamah dolazi osobito iz novih implementacija: gotovo devet od deset novopridošlih sustava na listi izgrađeno je na NVIDIA tehnologijama.

Takav udjel odražava jasnu preferenciju prema računalima osmišljenima da istodobno podrže umjetnu inteligenciju, simulacije i znanost. Trend se dodatno pojačava: sustavi s NVIDIA tehnologijama diljem TOP500 liste sada isporučuju više nego dvostruko veći AI trening i gotovo trostruko veće performanse pri izvođenju AI zadataka od svih drugih platformi zajedno. Uporaba GPU-a i mrežnih tehnologija dosegla je nove vrhunce, pri čemu NVIDIA GPU-i ubrzavaju rekordnih 238 sustava, a NVIDIA mrežna rješenja povezuju rekordnih 376, većinom preko NVIDIA Quantum InfiniBanda, okosnice velikih AI i visokoučinkovitih računalnih sustava, dok se ostatak oslanja na Ethernet.

Trend koji stoji iza tih brojki nadilazi svaku pojedinu ljestvicu: ubrzano računalstvo postaje temelj sustava koji preuzimaju najzahtjevnije zadatke u umjetnoj inteligenciji i znanosti. TOP500, koji se objavljuje dvaput godišnje, rangira najbrža svjetska superračunala, dok Green500 mjeri koliko računalne snage svaki sustav isporučuje po utrošenom vatu.

Iako NVIDIA dominira kao tehnološka osnova najvećeg dijela današnjeg AI i HPC ekosustava, najnovija 67. TOP500 lista istodobno pokazuje i koliko se geopolitička i tehnološka karta superračunalstva ubrzano mijenja. Na vrh ljestvice u lipnju 2026. došao je kineski sustav LineShine, čime je Kina ponovno preuzela prvo mjesto na globalnoj HPC pozornici, dok je Europa dobila dodatni poticaj za vlastite exascale i AI gigatvorničke ambicije.

To znači da se današnje tržište više ne može promatrati samo kroz pitanje tko isporučuje najviše GPU-a, nego i kroz to tko kontrolira arhitekturu, interkonekciju, energetsku učinkovitost i nacionalne računalne kapacitete. NVIDIA pritom ostaje u središtu većine implementacija jer njezina platforma objedinjuje akceleratore, mrežnu infrastrukturu i softverski ekosustav koji je postao standard za treniranje i izvođenje AI modela. Upravo ta integracija postaje presudna u eri kada se granica između tradicionalnog superračunalstva i AI infrastrukture gotovo potpuno briše.

Znanstvene simulacije, modeliranje klime, genomika, obrambeni izračuni i veliki jezični modeli sve češće se izvode na istoj ili vrlo sličnoj računalnoj osnovi. Time raste i važnost energetike, jer Green500 sve jasnije pokazuje da performanse same po sebi više nisu dovoljne bez kontrole potrošnje i hlađenja. 

Za države i velike istraživačke centre to znači da ulaganja u superračunala postaju dio šire industrijske i sigurnosne politike. Za tehnološke dobavljače, pak, to je utrka u kojoj više nije dovoljno imati samo najbrži čip, nego i cijeli operativni okvir za AI i znanost na velikoj skali. U takvom odnosu snaga NVIDIA danas ima izrazitu prednost, ali i sve snažnije izazivače, što će sljedećih godina dodatno ubrzati i tehnološku utrku i ulaganja u računalnu infrastrukturu.