Nova generacija BIS-a donosi modernu arhitekturu, niže troškove i veću sigurnost

Nova generacija bolničkog informacijskog sustava IN2 grupe donosi najveću tehnološku promjenu u posljednjem desetljeću, uz razvoj temeljen na modernoj web arhitekturi i snažnom naglasku na skalabilnosti i sigurnosti, ističe za ICTbusiness.info Ivan Gabrić, predsjednik Uprave IN2 grupe.

Prema njegovim riječima sustav je iz temelja preoblikovan kroz korištenje Reacta, NET-a 9 i Clean Architecture pristupa, čime se postiže modularnost i dugoročna održivost. Potrošnja serverskih resursa značajno je smanjena jer se dio obrade prebacuje na preglednike, a bolnice dobivaju mogućnost korištenja manje zahtjevnih konfiguracija, objašnjava Gabrić i dodaje kako novi BIS radi u svim suvremenim preglednicima i može se implementirati cloud-native ili on-premise, što omogućuje fleksibilnije planiranje infrastrukture, a istodobno su uvedeni napredniji sigurnosni mehanizmi, višeslojna autentifikacija, enkripcija i nadzor pristupa.

Sustav je dodatno ojačan mehanizmima otpornosti i nadzora, dok redovite provjere potvrđuju usklađenost s međunarodnim standardima jer interoperabilnost je podignuta na novu razinu, uz podršku HL7 FHIR-a i širenje integracija, pojašnjava Gabrić i dodaje kako u prvoj fazi migracije sudjeluju sve bolnice, čime se osigurava jedinstvena modernizacija sustava na nacionalnoj razini.

Koje su ključne tehnološke razlike između nove generacije BIS-a i prethodne verzije sustava? Kako je nova web arhitektura utjecala na performanse i potrošnju resursa?

Kojom je točno "modernom web arhitekturom" zamijenjena prethodna, i kako ta promjena utječe na potrošnju hardverskih resursa i ukupni trošak vlasništva (TCO) za bolnice?

Nova generacija BIS-a temelji se na modernim tehnologijama poput Reacta za korisničko sučelje; NET 9 za pozadinske procese te konceptu Clean Architecture, čime sustav postaje modularniji, stabilniji i dugoročno održiv. Novi BIS je browser-independent, radi u svim suvremenim preglednicima i može se implementirati cloud-native ili on-premise, što bolnicama daje veću slobodu izbora ovisno o njihovim specifičnim potrebama.

Prijelaz na modernu web arhitekturu izravno smanjuje potrošnju hardverskih resursa: korisničko sučelje sada se izvršava lokalno u preglednicima, čime se značajno rasterećuju poslužitelji.

Zahvaljujući svemu tome bolnice mogu koristiti manje zahtjevne serverske konfiguracije, a korisnici više nisu vezani uz određeni operativni sustav. U tom smislu novi BIS se radi i na Linuxu, čime se otvara mogućnost dodatnih ušteda.

Modernizacija servisnog sloja omogućuje i skalabilnost prema stvarnim potrebama bolnice pa se potrošnja resursa i ukupni trošak vlasništva (TCO) može prilagoditi veličini ustanove, broju korisnika i opterećenju. Sve to donosi značajne operativne uštede.

Sigurnost i otpornost sustava danas su jednako važni kao i funkcionalnost. Kako je nova generacija BIS-a unaprijedila kibernetičku zaštitu i pouzdanost u radu? Jesu li implementirani dodatni slojevi autentifikacije, enkripcije (zaštita pacijenata) i nadzora nad pristupima?

Nova generacija BIS-a unaprijeđena je u svim područjima koja se odnose na sigurnost i otpornost sustava. Implementirani su dodatni slojevi autentifikacije, autorizacije, enkripcije podataka i nadzora pristupa, u skladu s najboljim praksama enterprise aplikacija.

Arhitektura je dodatno ojačana mehanizmima za otpornost, poput odvojenih servisnih slojeva, mogućnosti bolje horizontalne skalabilnosti i minimiziranjem mogućih točaka pada kritičnih dijelova sustava. Uz to ugrađeni su mehanizmi kontinuiranog nadzora rada sustava, što osigurava stabilnost i dostupnost čak i u uvjetima visokog opterećenja.

Kvaliteta kreiranog rješenja kontinuirano se testira od strane nezavisnih stručnjaka specijaliziranih za područje sigurnosti.

Kombinacija tehnoloških poboljšanja i strogih sigurnosnih kontrola značajno podiže ukupnu kibernetičku sigurnost i otpornost nove generacije BIS-a.

Kada govorimo o sigurnosti važno je napomenuti ne samo povećanu razinu tehničke zaštite informacijskog sustava i podataka, već i poboljšan nadzor nad time tko pristupa kojima podacima kao i tko koje podatke ažurira, što je od posebne važnosti uzimajući u obzir osjetljivu prirodu podataka koji se obrađuju kroz bolnički informacijski sustav.

Kako je u novom sustavu osigurana otpornost (engl. resilience) i kontinuitet poslovanja u slučaju većih incidenata (npr. hardverski kvar, ransomware napad), te koje su mogućnosti brzog oporavka podataka i funkcioniranja sustava? Provodi li IN2 redovite sigurnosne revizije i testiranja otpornosti u suradnji s institucijama poput CARNET-a ili Nacionalnog CERT-a?

Nova generacija BIS-a osigurava otpornost kroz modularnu arhitekturu, mogućnost horizontalnog skaliranja i brzog oporavka podataka u slučaju hardverskih kvarova ili ransomware napada.

Bolnice koje koriste različite vanjske cloud usluge, globalne ili lokalne imaju dodatnu razinu zaštite kroz redundantne resurse i standardizirane procedure oporavka.

IN2 grupa je članica nacionalne kibernetičke mreže i redovito provodi interne i eksterne sigurnosne provjere, dok ISO certifikati potvrđuju usklađenost s međunarodnim standardima i kontinuirano unapređenje sigurnosti.

Možete li detaljnije objasniti kako je sustav tehnički pripremljen za povezivanje s drugim zdravstvenim platformama i nacionalnim registrima? Je li BIS sada kompatibilan s međunarodnim standardima (npr. HL7 FHIR, DICOM)? Koliko je sustav fleksibilan za integraciju s budućim rješenjima poput eKarton ili platformi za praćenje ishoda liječenja?

BIS je već danas integriran s više od 60 vanjskih sustava i sva postojeća interoperabilnost prenosi se i razvija dalje u novoj generaciji sustava. Sustav podržava međunarodne standarde HL7 i HL7 FHIR za razmjenu medicinskih podataka, što omogućuje jednostavno povezivanje s nacionalnim registrima, CEZIH-om i drugim zdravstvenim platformama.

DICOM, kao i još nekoliko tehničkih standarda su predmet sljedećeg vala integracija. Usvojena arhitektura  omogućava brzu prilagodbu i dodavanje novih servisa. Sustav je već povezan s eKarton platformom te brojnim drugim centralnim sustavima i registrima unutar i izvan CEZIH ekosustava. Zbog modularnog dizajna i standardiziranih API sučelja, BIS se može lako nadograditi i povezati s budućim rješenjima, uključujući sustave za praćenje ishoda liječenja ili nove nacionalne platforme.

Na koji način novi moduli (spomenuta tri nova modula) poboljšavaju povezivanje i protok informacija između različitih razina zdravstvene skrbi (npr. primarne, sekundarne, tercijarne)?

Prva tri nova modula usmjerena su na poboljšanje procesa prijema pacijenta, unosa utroška i fakturiranja. Modul prijema dodatno optimizira postojeće integracije s CEZIH-om, čime se osigurava brži protok informacija i pouzdanija razmjena podataka između bolnica i drugih razina zdravstvene skrbi.

Iako moduli za unos utroška i fakturiranje nisu izravno povezani s kliničkom razmjenom podataka između primarne, sekundarne i tercijarne razine, oni imaju važnu ulogu u financijskom i administrativnom protoku informacija prema osiguravateljima, uključujući HZZO, što doprinosi transparentnijem i učinkovitijem upravljanju troškovima zdravstvene skrbi.

Koliko bolnica će sudjelovati u prvoj fazi migracije i koji su kriteriji odabira?

U prvoj fazi migracije sudjelovat će sve bolnice koje koriste IN2 BIS, ukupno 47 bolnica. Time osiguravamo jedinstven i koordiniran pristup modernizaciji, bez selektivnog odabira, a migracija će se provoditi u fazama prema tehničkoj spremnosti i organizacijskim mogućnostima svake ustanove.

Nova generacija BIS-a donosi mogućnost nadogradnji i dugoročnu održivost. Kako ste arhitekturu sustava prilagodili budućim potrebama, uključujući implementaciju umjetne inteligencije? Postoje li već razvijeni moduli ili planovi za korištenje AI-a u analitici, predikciji ili podršci kliničkim odlukama?

Nova generacija BIS-a arhitektonski je pripremljena i testirana za uvođenje AI tehnologija. U prvim modulima već je implementirana prediktivna analitika za administrativne procese, dok je primjena AI rješenja u kliničkoj podršci i naprednoj analitici planirana u sljedećim fazama razvoja. Integracija LLM modela sastavni je dio razvojnog plana.

Kako nova BIS platforma omogućuje bolnicama korištenje prikupljenih podatka za prediktivnu analitiku u svrhu poboljšanja ishoda liječenja i efikasnijeg upravljanja resursima?

Nova BIS platforma nastavlja podržavati analitiku kroz postojeći izvještajni sustav koji bolnicama već omogućuje učinkovitije upravljanje resursima i procesima. Modernizacijom arhitekture stvaraju se temelji za napredniju prediktivnu analitiku, koja će u sljedećim fazama razvoja omogućiti bolje planiranje kapaciteta i brže donošenje odluka temeljenih na prikupljenim podacima.

Jedna od ključnih poruka je jednostavnije i intuitivnije korisničko iskustvo. Kako ste konkretno postigli smanjenje broja klikova i povećanje učinkovitosti u svakodnevnom radu bolničkog osoblja?

Jednostavnije i intuitivnije korisničko iskustvo postigli smo uvođenjem specijaliziranog  UX odjela, čija je primarna zadaća optimizirati procese i smanjiti broj potrebnih klikova u svakodnevnom radu. Uz to, značajno smo povećali broj radionica s tehničkim i medicinskim osobljem, kako bi se njihove potrebe i povratne informacije ugradile u dizajn sustava od samog početka. Na taj način osiguravamo da novi moduli prate stvarne radne procese i omogućuju brži, jednostavniji i učinkovitiji rad.

Jesu li u testiranju sudjelovali liječnici i medicinske sestre iz različitih bolnica?

Da. U testiranju prototipa sudjelovali su liječnici, medicinske sestre i ostali krajnji korisnici iz dijela naših bolnica, dok je demo sustav bio dostupan predstavnicima svih bolnica koje koriste BIS. Na taj način osigurali smo povratne informacije iz različitih ustanovā i radnih okruženja.

Kako se mjeri učinkovitost i zadovoljstvo korisnika nakon uvođenja novih modula?

Učinkovitost i zadovoljstvo korisnika pratimo kroz godišnje ankete krajnjih korisnika, u kojima prikupljamo povratne informacije o funkcionalnosti, brzini rada i korisničkom iskustvu novih modula. Učinkovitost i zadovoljstvo korisnika pratimo kroz godišnje ankete krajnjih korisnika, ali i kroz stalnu svakodnevnu komunikaciju s bolnicama. Krajnji korisnici mogu nam se u svakom trenutku obratiti s prijedlozima i komentarima, a njihove povratne informacije redovito razmatramo kod planiranja nadogradnji sustava.