Nokia i Iceye grade suverenu mrežu

Nokia i finski proizvođač satelita Iceye razvijat će niskoorbitalne komunikacijske sustave koje bi države mogle posjedovati i nadzirati bez oslanjanja na stranu komercijalnu konstelaciju. Sustavi su namijenjeni obrani, zaštiti granica, hitnim službama i odgovoru na katastrofe, a prvi sateliti planirani su za 2028. Kupac bi dobio satelite, zemaljsku infrastrukturu i terminale pod vlastitim upravljanjem.

Ponuda odgovara na problem koji je postao vidljiv kada su vojne i civilne službe počele ovisiti o privatnim satelitskim mrežama. Komercijalni sustav može brzo osigurati vezu na velikom području, ali pravila korištenja, prioritet prometa i nadogradnje određuje vlasnik platforme. Država koja upravlja vlastitom konstelacijom može sama odrediti područje pokrivanja, razinu šifriranja i uvjete prekida usluge.

Iceye je poznat po malim satelitima sa sintetičkim radarskim otvorom, koji mogu promatrati površinu kroz oblake i noću. Komunikacijski projekt proširuje njegovo iskustvo s proizvodnjom, lansiranjem i upravljanjem letjelicama. Nokia dodaje jezgrene mreže, usmjeravanje, sigurnost i terminale, odnosno dio sustava koji satelitsku vezu uključuje u postojeće vojne ili javne komunikacije.

Niska Zemljina orbita smanjuje kašnjenje u odnosu na geostacionarne satelite jer je udaljenost do korisnika mnogo manja. Cijena te prednosti je potreba za većim brojem letjelica koje se neprestano kreću preko neba. Mreža mora predavati vezu sa satelita na satelit, održavati dovoljno kapaciteta iznad ciljanog područja i zamjenjivati letjelice nakon razmjerno kratkog radnog vijeka.

Najava ne navodi veličinu buduće konstelacije ni cijenu. To će ovisiti o državi, području djelovanja i zahtijevanoj otpornosti. Nekoliko satelita može osigurati povremenu vezu ili regionalni prioritet, dok neprekidna širokopojasna usluga na velikom području traži znatno više letjelica i zemaljskih postaja. Kupac mora uračunati lansiranja, osiguranje, upravljanje spektrom i redovitu zamjenu satelita.

Suverenost također ne znači potpunu samodostatnost. Komponente se proizvode kroz međunarodne lance opskrbe, lansiranje može ovisiti o vanjskom pružatelju, a terminali koriste zajedničke standarde i frekvencije. Praktičan cilj je zadržati operativnu kontrolu, ključeve za šifriranje i podatke o prometu u rukama kupca te smanjiti broj točaka na kojima strana odluka može zaustaviti uslugu.

Za obrambenog korisnika mreža mora izdržati ometanje, kibernetički napad i fizički gubitak zemaljske postaje. To traži više ulaznih točaka, promjenjive radijske parametre, sigurne nadogradnje i mogućnost rada s drugim komunikacijskim sustavima. Terminal ne smije biti vezan uz jednu lokaciju, a zapovjedna mreža mora nastaviti raditi i kada dio konstelacije privremeno nije dostupan.

Civilna vrijednost pojavljuje se nakon poplava, požara ili potresa, kada zemaljska mreža ostane bez napajanja ili optičke veze. Državni sustav može unaprijed dodijeliti prioritet hitnim službama, bolnicama i lokalnoj upravi. Međutim, terminali moraju biti raspoređeni, testirani i povezani s postojećom opremom prije katastrofe; satelit u orbiti nije koristan ako ekipe ne znaju aktivirati vezu na terenu.

Rok do 2028. ostavlja vrijeme za definiranje kupaca, spektra i proizvodnje, ali je kratak za potpuno novu konstelaciju. Sljedeći tržišni dokaz bit će prvi ugovor s državom, koji mora navesti broj satelita, raspored lansiranja i razinu domaće kontrole. Tek tada će biti moguće usporediti cijenu suverene mreže s dugoročnim zakupom kapaciteta na postojećim komercijalnim sustavima.

Projekt će tražiti i koordinaciju frekvencija s međunarodnim tijelima i postojećim operatorima. Kašnjenje u dozvolama može pomaknuti lansiranje i kada su sateliti tehnički spremni. Za male europske države realniji bi mogao biti zajednički sustav s ugovorno odvojenim kapacitetom i ključevima nego potpuno nacionalna konstelacija. Takav model dijeli trošak, ali zahtijeva unaprijed dogovorena pravila prioriteta u krizi. Prvi kupac morat će pokazati kako rješava upravo tu napetost između vlasništva, cijene i operativne samostalnosti.