Njemačka ubrzava vojni satelitski komunikacijski sustav

Njemačka želi ubrzati projekt SATCOMBw4, vojni satelitski komunikacijski sustav procijenjen na oko 10 milijardi eura. Ministar obrane Boris Pistorius poručio je tijekom posjeta proizvođaču satelita OHB u Bremenu da kašnjenja nisu prihvatljiva u sadašnjem sigurnosnom okruženju. Ugovori bi se trebali dodjeljivati oko kraja 2026., a prvi dio sustava mogao bi ući u uporabu od 2029. godine.

Projekt je zamišljen kao suverena svemirska komunikacijska sposobnost za Bundeswehr. Plan uključuje oko 200 satelita, s početnom flotom od približno 40 letjelica. Takva arhitektura podsjeća na komercijalne niskoorbitalne mreže koje nude nižu latenciju, veću otpornost i širu pokrivenost od klasičnih geostacionarnih sustava, ali zahtijeva velik broj satelita, složeno upravljanje i kontinuirana lansiranja.

Važnost projekta proizlazi iz promjene vojnog i sigurnosnog okruženja u Europi. Rat u Ukrajini pokazao je koliko je satelitska povezanost važna za zapovijedanje, nadzor, dronove, logistiku i otpornost komunikacija kada su zemaljske mreže oštećene ili ometane. Oslanjanje na komercijalne sustave može biti korisno, ali države žele imati vlastitu sposobnost za kritične vojne potrebe.

Satelitske mreže nove generacije sve su bliže telekomunikacijskoj industriji. One koriste tehnologije upravljanja prometom, softverski definirane mreže, optičke međusatelitske veze, mrežno planiranje i integraciju sa zemaljskim 5G ili budućim 6G sustavima. Vojni satcom više nije izolirana niša, nego dio šire komunikacijske arhitekture u kojoj se preklapaju obrana, civilna otpornost i komercijalni kapaciteti.

Za njemačku industriju projekt ima i gospodarsku dimenziju. OHB, Rheinmetall i drugi domaći dobavljači mogu dobiti ulogu u razvoju satelita, korisničke opreme, integracije i operativne podrške. Europa pokušava smanjiti ovisnost o američkim komercijalnim mrežama, ali istodobno mora dokazati da može isporučiti velike svemirske sustave u roku i unutar budžeta.

Tehnički izazovi nisu mali. Konstelacija od oko 200 satelita traži proizvodnju u serijama, pouzdane lance dobave, pristup lansiranjima, koordinaciju frekvencija i zaštitu od ometanja, kibernetičkih napada i fizičkih prijetnji u orbiti. Sustav mora raditi u uvjetima krize, a ne samo u komercijalno optimalnim okolnostima. To znači strože zahtjeve za enkripciju, prioritet prometa, otpornost terminala i interoperabilnost s NATO partnerima.

Za telekom i ICT industriju u Europi ova vijest pokazuje kako se satelitska povezivost vraća u središte strateških investicija. D2D satelitske usluge, NTN standardi, privatne mreže i vojni satcom dijele dio tehnološke osnove. Operatori, proizvođači opreme i integratori koji razumiju taj spoj mogli bi dobiti nove poslove izvan klasičnog mobilnog tržišta.

Razvoj vojne konstelacije može potaknuti i civilne inovacije, osobito u terminalima, sigurnim mrežnim protokolima i integraciji satelitskih veza s javnim mrežama. Obrambeni zahtjevi često ubrzavaju tehnologije koje kasnije ulaze u komercijalne sustave.

Planirana konstelacija pokazuje da se lekcije iz rata u Ukrajini izravno ugrađuju u europsku obrambenu infrastrukturu. Satelitska veza niske orbite može osigurati otporniju komunikaciju za postrojbe, zapovjedništvo, senzore i bespilotne sustave kada su zemaljske mreže nedostupne ili napadnute. Razlika u odnosu na oslanjanje na komercijalne sustave je u kontroli kapaciteta, prioriteta i sigurnosnih pravila. Za vojsku to nije samo pitanje propusnosti, nego pitanje autonomije u kriznom trenutku.

Projekt takve veličine može promijeniti i europski industrijski prostor. Ako se ugovori raspodijele domaćim i europskim dobavljačima, otvorit će potražnju za satelitima, terminalima, kriptografijom, zemaljskim stanicama, antenama, softverom za upravljanje konstelacijom i integracijom s postojećim mrežama.

Istodobno, izgradnja vlastitog sustava neće ukloniti potrebu za suradnjom s komercijalnim operatorima, nego će vjerojatno stvoriti višeslojni model komunikacija. Za europske obrambene i telekom kompanije to je signal da se prostor između satelitskih mreža, 5G sustava i sigurnih državnih komunikacija brzo približava.

Takav sustav može postati i most prema civilnim uslugama otpornosti, od kriznog upravljanja do sigurnih komunikacija za kritičnu infrastrukturu. Obrambeni projekti često prvi financiraju tehnologije koje kasnije dobivaju širu industrijsku primjenu.