Njemačka ubrzala, kućni Wi-Fi zaostao

Njemačko tržište fiksnog širokopojasnog pristupa ulazi u drugu polovinu desetljeća u razdoblju promjene, pokazuje analiza Ookle. Optika je napokon dobila zamah: samo je Deutsche Telekom svojom mrežom prošao pokraj 13,2 milijuna domova, a krajem 2025. optička je infrastruktura bila dostupna za 48,9 posto njemačkih kućanstava.

Ipak, DSL, a ne optika, i dalje prenosi većinu prometa na 39,2 milijuna fiksnih priključaka u Njemačkoj, dok je pokrivenost optikom do korisničkog prostora, FTTP-om, približno upola manja od prosjeka Europske unije. Kako bi utvrdila što to znači za stvarno korisničko iskustvo, Ookla je analizirala podatke Speedtest Intelligencea u svih 400 njemačkih okruga od prvog tromjesečja 2021. do prvog tromjesečja 2026. Podatke je povezala sa službenim statistikama o prihodima, društvenim uvjetima, gustoći stanovništva i dostupnosti širokopojasnog pristupa te promatrala i pristupnu mrežu i kućni Wi-Fi između zidne utičnice i zaslona. Usporedbe okruga odnose se na punu godinu od drugog tromjesečja 2025. do prvog tromjesečja 2026.

Performanse njemačkih fiksnih mreža gotovo su se udvostručile u pet godina, a najviše su napredovala područja koja su najviše zaostajala. Nacionalna srednja brzina preuzimanja porasla je s 56,49 Mbit/s u prvom tromjesečju 2021. na 103,69 Mbit/s u prvom tromjesečju 2026. Najrjeđe naseljeni ruralni okruzi napredovali su 89 posto, u usporedbi s 59 posto u velikim gradovima, dok je istok zemlje ostvario rast od 93 posto, a zapad od 72 posto. Veliki gradovi bili su 2021. godine 43 posto brži od najrjeđe naseljenih ruralnih područja, a danas je prednost smanjena na 21 posto.

Imovinsko stanje više nije dobar pokazatelj brzine širokopojasnog pristupa u Njemačkoj, a nekadašnji jaz gotovo je nestao. Petina okruga s najtežim društvenim uvjetima 2021. zaostajala je 16 posto za petinom najpovoljnijih okruga prema srednjoj brzini preuzimanja. U godini zaključno s prvim tromjesečjem 2026. razlika je pala na pet posto. Ako se okruzi razvrstaju prema prosječnom dohotku, raspon je manji od tri posto, a najsiromašnija petina bilježi najbrži rast.

Ondje gdje je optika dostupna, njemački je korisnici još sporo ugovaraju. Okruzi u kojima je moguće naručiti gigabitnu uslugu doista imaju veće brzine, ali je veza između dostupnosti i stvarne brzine mnogo izraženija u kabelskim nego u optičkim područjima. Kabelski korisnici često se automatski prebacuju na brže pakete, dok korisnici optike moraju svjesno izabrati višu brzinu. U pojasu ruralnih okruga s vrlo razvijenom optikom više od 80 posto kućanstava može naručiti gigabitni priključak, a tipična brzina ipak ostaje ispod 90 Mbit/s.

Kućna mreža postala je najveće usko grlo njemačkog širokopojasnog iskustva. U istom kućanstvu Wi-Fi uobičajeno daje oko 31 posto manju brzinu od Ethernet veze na istom priključku, a što je pristupna linija brža, to je gubitak veći. Korisnici Deutsche Glasfasera preko Wi-Fija gube polovinu brzine, dok korisnici sporijih DSL priključaka gube približno 18 posto jer se veza od 100 Mbit/s bez teškoća uklapa u mogućnosti starijeg usmjerivača.

Šest od deset njemačkih Wi-Fi veza i dalje se zasniva na standardu Wi-Fi 5 ili starijem. Polovina Speedtestovih mjerenja s vodećih Android uređaja koji podržavaju frekvencijski pojas od 6 GHz ostvarena je preko standarda Wi-Fi 5 ili starijeg. Kada se isti telefoni povežu modernom Wi-Fi vezom, srednja brzina preuzimanja više se nego udvostruči, s 80,67 na 176,89 Mbit/s.

Srednja brzina preuzimanja na njemačkom fiksnom tržištu porasla je približno 84 posto u pet godina, dok se srednja brzina slanja više nego udvostručila, s 14,56 na 37,87 Mbit/s. Udio korisnika koji ostvaruju najmanje 100 Mbit/s prvi je put u prvom tromjesečju 2026. premašio polovinu tržišta i dosegnuo 53 posto, u odnosu na 29 posto početkom 2021. Podigla se i donja granica kvalitete: udio korisnika s manje od 50 Mbit/s pao je s 44 na 23 posto, a najsporija desetina priključaka napredovala je s 10,97 na 21,69 Mbit/s.

Podaci jasno razdvajaju tri različita pitanja: prolazi li optika pokraj zgrade, je li kućanstvo ugovorilo optički priključak i može li kućna mreža prenijeti plaćenu brzinu do uređaja. Sam podatak o pokrivenosti odgovara samo na prvo. Njemačka zato istodobno mora nastaviti gradnju FTTP-a, povećati udio aktivnih priključaka i modernizirati korisničku opremu. Bez posljednja dva koraka rast infrastrukturne dostupnosti neće se u potpunosti vidjeti u rezultatima koje korisnik dobiva na prijenosnom računalu, televizoru ili telefonu.

Cilj Europske unije za 2030. jest gigabitna povezanost svih kućanstava, a 2025. FTTP je bio dostupan za približno 74 posto kućanstava u Uniji. Njemačkih 48,9 posto zato potvrđuje infrastrukturni zaostatak, iako brzo poboljšanje brzina pokazuje da se iskustveni jaz smanjuje. Ooklini rezultati ujedno upozoravaju da sljedeća faza politike povezivosti ne može završiti na ulazu u dom. Standard usmjerivača, položaj pristupnih točaka, podrška za novije frekvencijske pojaseve i žična veza za najzahtjevnije uređaje postaju mjerljivi dio kvalitete širokopojasne usluge.