Njemačka pokrajina zamijenila Microsoft Exchange i Outlook s open sourceom

Njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein zamijenila je svoj državni sustav e-pošte i kalendara otvorenim softverom. Tijekom šest mjeseci provedena je migracija s Microsoft Exchangea i Outlooka na Open-Xchange i Mozilla Thunderbird. Prijenos je obuhvatio više od 40.000 korisničkih računa te više od 100 milijuna poruka i kalendarskih unosa.

Ministar digitalizacije Dirk Schrödter izjavio je kako je misija ispunjena. Dodao je da su od Državnog ureda i ministarstava do pravosuđa, policije i drugih državnih institucija, oko 30.000 zaposlenika zajedno krenuli novim putem. Istaknuo je da je cilj postati neovisan o velikim tehnološkim korporacijama i osigurati digitalni suverenitet te zaključio da sada mogu reći kako je misija u vezi s e-poštanskom komunikacijom uspješno završena.

Schrödter je pohvalio zaposlenike koji su sudjelovali u prelasku na novi sustav, naglasivši da je riječ o iznimno zahtjevnom procesu i da gotovo nigdje u svijetu nije proveden projekt sličnih razmjera. „Posljednjih tjedana i mjeseci pokazalo se da takav prijelaz nije jednostavan. Pravi smo pioniri. Naš iskreni zahval ide svim zaposlenicima – bez njihove podrške ovaj prijelaz ne bi bio moguć“, rekao je ministar.

Zamjena vlasničkih sustava otvorenim rješenjima rezultat je višegodišnjeg planiranja. U suradnji s dobavljačima otvorenog softvera, poput Nextclouda, Schleswig-Holstein postupno uvodi otvorene tehnologije u sve dijelove državne uprave. Tako je prošle godine LibreOffice postao zadani uredski paket umjesto Microsoft Officea.

Schrödter je istaknuo da će iskustvo njegove pokrajine poslužiti kao model drugim europskim administracijama koje se odluče na sličan korak.

"Sada svoje znanje, od analize podataka do nadzora podatkovnih centara, možemo koristiti kako bismo pomogli drugima na istom putu", rekao je.

Sve veći broj državnih institucija u Europskoj uniji odlučuje se na slične poteze i napušta Microsoftov softver. To su, primjerice, austrijska vojska, pojedine danske državne agencije i grad Lyon u Francuskoj. Zajednički razlog za takve odluke jest nezadovoljstvo europskih institucija ovisnošću o američkim tehnološkim tvrtkama.

U travnju vlada Schleswig-Holsteina objavila je strateški dokument "Otvorene inovacije i strategija otvorenog koda: Schleswig-Holstein", u kojem se naglašava da će „u budućnosti biti važnije nego ikad izbjeći gospodarske i tehnološke ovisnosti monopolističke prirode, ako država želi zadržati kontrolu nad vlastitim IT sustavima i nad podacima svojih građana i poduzeća“. Prema toj strategiji, nužno je smanjiti sadašnje ovisnosti i krenuti putem digitalnog suvereniteta.

Pokrajina smatra da je otvoreni softver (open-source software, OSS) ključno rješenje jer pruža alternativu postojećim sustavima i može odgovoriti na buduće tehnološke izazove.

"To čini otvoreni softver jednim od najvažnijih alata za postizanje digitalne suverenosti", navodi se u dokumentu.

Pojam digitalne suverenosti rijetko se koristi u Sjedinjenim Državama, no u Europi i drugim dijelovima svijeta ima veliko političko značenje. Riječ je o ideji da države, tvrtke i građani ne bi trebali biti ovisni o stranim, posebno američkim, tehnološkim rješenjima. Mnogi europski čelnici smatraju da nije dovoljno biti samo korisnik globalnih digitalnih usluga, nego je potrebno aktivno sudjelovati u njihovu razvoju. Njemački ministar za digitalna pitanja Karsten Wildberger poručio je da Njemačka i Europska unija moraju djelovati kao aktivni sudionici u tom sektoru, a ne samo kao kupci.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron još je 2020. naglasio važnost europske digitalne neovisnosti, poručivši da su europska rješenja i europski suverenitet potrebni u svakom sektoru i za svaku inovaciju. Digitalni suverenitet postao je jedno od ključnih političkih pitanja u europskoj tehnološkoj strategiji.

Zbog toga se očekuje da će sve više europskih vlada, institucija i tvrtki prelaziti na Linux i otvoreni softver umjesto Windowsa. To više nije pitanje entuzijazma zagovornika otvorenog koda, nego znak duboke promjene u načinu na koji se u Europi percipira i koristi uredski i informatički softver.