Muljanje s internetskim popustima na najjače sve više brine potrošače u EU

Europska komisija i tijela za zaštitu potrošača iz 23 države članice, kao i Islanda i Norveške, objavili su rezultate provjere internetskih popusta tijekom rasprodaja za Black Friday i Cyber Monday. „Sweeps” su koordinirane akcije koje vodi Europska komisija, a nacionalna provedbena tijela provode ih istodobno.

Cilj ove provjere bio je ocijeniti jesu li popusti i prakse prikazivanja cijena tijekom velikih prodajnih događaja, poput Black Fridaya i Cyber Mondaya, u skladu s pravom EU-a o zaštiti potrošača. Tijela za zaštitu potrošača provjerila su 314 internetskih trgovaca i utvrdila da je 30 posto njih netočno prikazivalo popuste tijekom takvih rasprodaja. Prema Direktivi o isticanju cijena, kada poduzeće oglašava popust, referentna cijena mora biti najniža cijena primijenjena u prethodnih 30 dana.

Od trgovaca obuhvaćenih provjerom, njih 36 posto pokušalo je dodati neobavezne stavke u košarice potrošača. Od toga je njih četiri od deset to učinilo bez jasnog traženja pristanka. Njih 34 posto prikazivalo je usporedbe cijena. U 6 od 10 takvih slučajeva nije bilo jasno objašnjeno na čemu se temelji usporedna cijena. Njih 18 posto koristilo je tehnike prodajnog pritiska, poput tvrdnji da proizvoda nestaje ili odbrojavanja vremena. CPC je utvrdio da je više od polovice tih slučajeva bilo obmanjujuće. Tehnika prodajnog pritiska može se smatrati obmanjujućom, primjerice kada je tvrdnja o ograničenoj dostupnosti lažna. Njih 10 posto koristilo je „drip pricing”, pri čemu se dodatne naknade ubacuju kasno u postupak kupnje, poput troškova dostave ili uslužnih naknada.

Dodavanje proizvoda bez pristanka potrošača, obmanjujuće prikazivanje cijena, lažno tvrdnje da proizvoda ponestaje ili skrivanje dodatnih troškova do kraja procesa nezakonite su prakse prema pravu EU-a o zaštiti potrošača. Nakon ove provjere nacionalna tijela za zaštitu potrošača mogu poduzeti mjere protiv predmetnih poduzeća.

„Povjerenje je ključno i za potrošače i za poduzeća. Obmanjujući popusti i lažne ‘promocije’ potkopavaju to povjerenje. Pravila EU-a o zaštiti potrošača uspostavljaju pažljivu ravnotežu i osiguravaju pošteno tržište koje služi interesima i poduzeća i potrošača. Ova provjera daje nam sveobuhvatan pregled tržišta i pomaže nam utvrditi gdje su potrebne dodatne mjere kako bi ono ostalo pošteno, transparentno i konkurentno”, izjavio je Michael McGrath, povjerenik za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača.

Dodatnu težinu ovoj temi daje činjenica da je Europska komisija još 17. prosinca 2021. donijela smjernice za tumačenje članka 6.a Direktive o isticanju cijena upravo kako bi se osiguralo da objavljena sniženja budu stvarna, a ne samo marketinški trik. Sama Direktiva propisuje da prodajna cijena i jedinična cijena moraju biti nedvosmislene, lako uočljive i jasno čitljive, kako bi potrošači mogli uspoređivati ponude na transparentan način. Pravilo o najnižoj cijeni u prethodnih 30 dana vrijedi u cijelom EU-u i zamišljeno je kao zaštita od umjetnog podizanja cijena neposredno prije rasprodaja. Uz to, europska pravila traže da potrošač prije internetske kupnje jasno vidi ukupnu cijenu, uključujući poreze i dodatne troškove, te da izričito potvrdi da narudžba podrazumijeva obvezu plaćanja. „Sweep” kontrole nisu jednokratne medijske akcije, nego dio ustaljenog dvostupanjskog modela u kojem nakon početne provjere slijedi provedba i zahtjev trgovcima da isprave nepravilnosti. 

Suradnja među nacionalnim tijelima vodi se kroz Uredbu o suradnji u zaštiti potrošača, koja omogućuje zajedničko djelovanje protiv prekograničnih povreda pravila na prostoru Europskog gospodarskog prostora. To je osobito važno u e-trgovini, gdje je trgovac često registriran u jednoj, a potrošač kupuje iz druge države. Europska komisija navodi i da su ranije koordinirane provjere već dovele do konkretnih korekcija na tržištu, pa je nakon jedne od prethodnih akcija ispravljeno 180 od 218 internetskih stranica za koje su potvrđene povrede prava potrošača. Time se vidi da ovakve kontrole imaju i preventivnu i korektivnu funkciju. 

Najnoviji rezultati zato nisu važni samo zbog Black Fridaya, nego i kao pokazatelj koliko su obrasci poput lažnih popusta, pritiska na kupnju i skrivenih troškova i dalje rašireni u digitalnoj trgovini. Za potrošače je praktična poruka jednostavna: pri svakoj „velikoj akciji” treba provjeriti je li popust vezan uz stvarno najnižu cijenu iz prethodnih 30 dana i jesu li svi troškovi prikazani odmah na početku kupnje.