Ministar Habijan predstavio Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032., predviđeno 932,1 milijuna eura

Hrvatska do 2032. godine planira uložiti 932,1 milijun eura u razvoj i primjenu umjetne inteligencije, a za provedbu prvih mjera do 2028. predviđeno je 382,1 milijun eura.

Najavio je to ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, koji je u petak, 16. listopada, predstavio Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032. i pripadajući Akcijski plan za razdoblje do 2028.

Na konferenciji za medije predstavljene su i promjene u pravosudnom sustavu, uključujući novu metodologiju ocjenjivanja rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika te izmjene pravilnika kojim se uređuju naknade za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.

Nacionalni plan trebao bi odrediti smjer razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj tijekom sljedećih šest godina, s naglaskom na njezinu primjenu u gospodarstvu, javnim službama, obrazovanju i istraživanju. Ministarstvo navodi da je cilj potaknuti inovacije, povećati konkurentnost gospodarstva, unaprijediti javne usluge i omogućiti građanima stjecanje znanja potrebnih za korištenje novih tehnologija.

Habijan je istaknuo da razvoj umjetne inteligencije zahtijeva sustavan, ali i fleksibilan pristup zbog brzine tehnoloških promjena.

"Temeljna je poruka da čovjek mora biti u središtu razvoja i primjene umjetne inteligencije. Ona mora biti alat koji služi ljudima, unapređuje procese u gospodarstvu i javnom sektoru te otvara nove mogućnosti za građane i poduzetnike", rekao je Habijan.

U izradi Nacionalnog plana sudjelovala su 133 člana stručne radne skupine iz 55 institucija, a tijekom pripreme održano je više od 80 sastanaka. U proces su bili uključeni predstavnici javnog sektora, akademske zajednice, gospodarstva, regulatornih tijela, državne uprave i civilnog društva.

Dokument obuhvaća četiri glavna područja razvoja umjetne inteligencije. Prvo se odnosi na obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala, drugo na izgradnju infrastrukture i dostupnost podataka, treće na osiguravanje zakonite i etične primjene novih tehnologija, a četvrto na poticanje istraživanja, inovacija i primjene umjetne inteligencije u gospodarstvu.

Za provedbu Nacionalnog plana do 2032. predviđeno je ukupno 932,1 milijun eura, dok prvi akcijski plan, koji obuhvaća razdoblje do 2028., uključuje 33 mjere vrijedne 382,1 milijun eura. Najveći dio ukupno planiranih sredstava namijenjen je istraživanju, inovacijama i gospodarskom razvoju.

Jedan od prioriteta bit će osposobljavanje građana, nastavnika i zaposlenika javnog sektora za korištenje umjetne inteligencije. Prema predstavljenom planu, do 2028. godine predviđena je edukacija 7.000 građana u području pismenosti povezane s umjetnom inteligencijom, razvoj odgovarajućih kompetencija kod 10.000 nastavnika te osposobljavanje 5000 javnih službenika.

Značajna ulaganja planirana su i u računalnu infrastrukturu te razvoj sustava za obradu i korištenje podataka. Za to je u prvom akcijskom planu predviđeno 139 milijuna eura.

Posebna pozornost posvetit će se razvoju tehnoloških rješenja prilagođenih hrvatskom jeziku, uključujući izradu velikog jezičnog modela za hrvatski jezik. Time se namjerava omogućiti razvoj domaćih AI sustava koji bi se mogli koristiti u gospodarstvu, javnim institucijama i svakodnevnom životu građana.

Plan uključuje i poticanje domaćih inovacija te razvoj mehanizama kojima bi se istraživački rezultati i poduzetničke ideje pretvarali u konkretne proizvode i usluge.

Među mogućim primjenama umjetne inteligencije u javnom sektoru spominje se razvoj digitalnog asistenta unutar sustava e-Građani, koji bi građanima mogao olakšati korištenje javnih usluga. Razmatra se i razvoj alata koji bi pružali podršku pravosudnim dužnosnicima u obavljanju njihovih poslova.

Ministarstvo pritom naglašava da umjetna inteligencija ne bi trebala zamijeniti čovjeka u donošenju odluka, nego služiti kao pomoćno sredstvo. Njezina primjena trebala bi se temeljiti na zaštiti osobnih podataka, sigurnosti, odgovornosti i poštovanju prava građana, uz istodobno stvaranje uvjeta za razvoj novih tehnologija i gospodarskih aktivnosti.

Osim planova povezanih s umjetnom inteligencijom, na konferenciji su predstavljene i promjene koje se odnose na rad pravosudnih tijela.

Državni tajnik Ivan Crnčec predstavio je Metodologiju ocjenjivanja učinkovitosti rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika, kojom se uvodi jedinstven sustav vrednovanja njihova rada. Metodologija pritom uzima u obzir posebnosti poslova koje savjetnici obavljaju u sudovima i državnim odvjetništvima.

Nova pravila počet će se primjenjivati 2027., kada će se ocjenjivati rad savjetnika ostvaren tijekom 2026.

Ocjenjivanje će se temeljiti na četiri kriterija, odnosno djelotvornosti u obavljanju radnji, kvaliteti obavljenog posla, urednosti rada i iskustvu stečenom na savjetničkim poslovima. Svaki kriterij nosit će određeni broj bodova, a maksimalan rezultat iznosit će 100 bodova.

Konačnu ocjenu donositi će čelnik pravosudnog tijela na prijedlog pravosudnog dužnosnika koji prati rad savjetnika, odnosno njegova mentora. Predviđeno je pet mogućih ocjena: izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava.

Prema obrazloženju Ministarstva, cilj je uspostaviti jedinstvena i jasnije strukturirana pravila za procjenu učinkovitosti i kvalitete rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika.

Predstavljen je i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, kojim se mijenja način obračuna naknada za aktivna dežurstva pravosudnih dužnosnika.

Izmjene su povezane s presudom Suda Europske unije u predmetu C-373/24 Ramavić. Prema toj presudi, državnoodvjetnički dužnosnici smatraju se radnicima u smislu Direktive 2003/88/EZ, zbog čega se vrijeme provedeno u aktivnom dežurstvu smatra prekovremenim radom.

Predloženim pravilnikom naknade za aktivna dežurstva usklađuju se s pravilima o uvećanju plaće za prekovremeni i noćni rad te rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima. Obračun bi se provodio u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

Ministarstvo je najavilo i otvaranje javnog savjetovanja o Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije i prvom akcijskom planu, koje će trajati 30 dana. Tijekom tog razdoblja građani, institucije, poduzetnici i ostali zainteresirani moći će dostaviti svoje prijedloge i primjedbe na predstavljene dokumente.

Nakon završetka savjetovanja i razmatranja pristiglih komentara dokumenti bi trebali poslužiti kao temelj za provedbu planiranih mjera razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Ministarstvo pritom ističe važnost povezivanja domaćih stručnih i tehnoloških kapaciteta s europskim inicijativama i suradnjom u području umjetne inteligencije.