Meta pred najvećim testom dosad,

Meta je od 18. kolovoza pred federalnim sudom u Oaklandu odgovara na optužbe američkih saveznih država da je Facebook i Instagram oblikovala tako da djecu i adolescente zadržava dulje pred ekranom, pritom umanjujući rizike takvog dizajna. Postupak vodi sutkinja Yvonne Gonzalez Rogers, a pred osmeročlanom savjetodavnom porotom trenutačno se ispituju zahtjevi Kalifornije, Colorada, Kentuckyja i New Jerseyja prema njihovim zakonima o zaštiti potrošača te zajednički federalni zahtjevi 29 saveznih država prema zakonu COPPA o zaštiti privatnosti djece mlađe od 13 godina. Suđenje bi trebalo trajati oko šest tjedana, a među očekivanim svjedocima su izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg i čelnik Instagrama Adam Mosseri.

Četiri savezne države — Kalifornija, Colorado, Kentucky i New Jersey formalno su postavile izračun mogućih novčanih kazni koji može dosegnuti oko 1,4 bilijuna dolara (američki $1.4 trillion). Meta je upravo taj iznos navela u svojim sudskim podnescima i tvrdi da bi takva sankcija bila bez presedana u američkom pravu zaštite potrošača. Izračun proizlazi iz mogućih zakonskih kazni pomnoženih s vrlo velikim brojem navodnih povreda odnosno pogođenih korisnika.

Međutim, na početku suđenja tužitelji su govorili o znatno realnijem iznosu od približno 200 milijardi dolara. Dakle, 1,4 bilijuna dolara je maksimalni teorijski zahtjev prema načinu izračuna koji osporava Meta, a oko 200 milijardi dolara trenutačno je relevantnija brojka koja se spominje kao potencijalna financijska posljedica postupka.

Ključni spor nije samo u tome koriste li mladi društvene mreže previše, nego je li Meta svjesno projektirala proizvod koji potiče kompulzivno korištenje i zatim javnosti davala netočnu sliku o njegovoj sigurnosti. Tužitelji tvrde da su beskonačno skrolanje, automatska reprodukcija, obavijesti, „lajkovi“, preporuke i drugi mehanizmi angažmana povezani u sustav čiji je poslovni cilj povećati vrijeme provedeno na platformi i količinu podataka koju korisnik ostavlja. Meta sve ključne optužbe odbacuje i tvrdi da ne postoji dovoljno čvrst znanstveni temelj za tvrdnju da su njezine platforme uzrok ovisnosti ili pogoršanja mentalnog zdravlja mladih.

Današnji proces vuče korijene iz višedržavne istrage pokrenute 2021., nakon što je bivša zaposlenica Mete Frances Haugen američkom Senatu i medijima iznijela interne dokumente o tome što je kompanija znala o utjecaju svojih proizvoda na mlade. U listopadu 2023. 33 državna odvjetnika podnijela su federalnu tužbu protiv Mete, dok su druge države pokretale povezane postupke na vlastitim sudovima. U sadašnjoj fazi federalnog spora sud razmatra zahtjeve 29 država po COPPA-i, dok četiri države predvode ogledni dio postupka o navodnom obmanjivanju potrošača i ovisničkom dizajnu.

Tužitelji pritom ne pokušavaju dokazati samo da su se pojedini korisnici osjećali lošije nakon korištenja Instagrama ili Facebooka. Njihova je teza šira: Meta je, tvrde, raspolagala internim istraživanjima o ranjivosti adolescentskog mozga, pratila vrijeme koje tinejdžeri provode u aplikacijama, znala da su na platformama i milijuni djece mlađe od 13 godina te je nastavila razvijati sustave koji potiču što češće vraćanje korisnika. U prvom svjedočenju bivši Metin sigurnosni inženjer Arturo Bejar rekao je da sigurnost djece pri razvoju pojedinih proizvoda nije bila početni kriterij i da je kompanija prema prisutnosti mlađih od dopuštene dobi imala pristup koji je opisao kao „ne pitaj, ne govori“.

Meta uzvraća da su interna dopisivanja izvučena iz konteksta i da je kompanija godinama uvodila roditeljski nadzor, ograničenja računa tinejdžera i druge zaštitne mehanizme. Obrana posebno ističe da „ovisnost o društvenim mrežama“ nije zasebna službena psihijatrijska dijagnoza te osporava jednostavan uzročno-posljedični odnos između korištenja mreža i problema mentalnog zdravlja.

Ulog je jer države ne traže samo novac. Kalifornija, Colorado, Kentucky i New Jersey traže da sud Meti naloži promjene koje bi mogle zahvatiti samu arhitekturu Facebooka i Instagrama: uklanjanje beskonačnog skrolanja i pojedinih mehanizama angažmana, stroža dobna ograničenja, vremenske limite za mlađe korisnike, promjene algoritama prema kriteriju dobrobiti umjesto maksimalnog angažmana te brisanje podataka i modela nastalih korištenjem podataka djece. Meta je u sudskim podnescima upozorila da bi teorijski izračun kazni mogao dosegnuti 1,4 bilijuna dolara, dok su državni odvjetnici govorili o iznosu bližem 200 milijardi dolara. Konačnu odluku neće donijeti porota nego sutkinja Rogers; porota je savjetodavna i njezini zaključci nisu obvezujući.

Ovaj slučaj zato nadilazi Metu. Pred istom sutkinjom je više od 3.000 federalnih tužbi školskih okruga, pojedinaca i drugih tužitelja protiv Mete, Snapa, TikToka odnosno ByteDancea te YouTubea i Alphabeta. Više od 3.300 uglavnom individualnih tužbi vodi se pred sudom u Los Angelesu. U ožujku je kalifornijska porota u jednom oglednom individualnom slučaju proglasila Metu i Google odgovornima i dosudila šest milijuna dolara. U Novom Meksiku Meta je ove godine također pretrpjela težak sudski poraz, a Tennessee vodi zaseban postupak.

Zbog toga je najvažniji mogući učinak oaklandskog procesa presedan, a ne samo visina kazne. Ako sud prihvati tezu da su beskonačno skrolanje, sustavi preporuka i drugi elementi korisničkog sučelja pravno relevantan dio štetnog dizajna proizvoda, otvorit će se prostor za velik broj postojećih i budućih tužbi koje se više neće vrtjeti samo oko sadržaja objavljenog na društvenim mrežama. Težište bi se premjestilo na pitanje kako je sam proizvod konstruiran, što je kompanija o njegovim učincima znala i je li korisnike, roditelje i regulatore o tome pošteno informirala. Zato ovo suđenje može postati važan američki tehnološki proces posljednjih godina.