Meta planira smanjiti ukupnu radnu snagu za 10 posto

Meta Platforms planira otpustiti oko 8.000 zaposlenika, odnosno 10% ukupne radne snage, a dodatni krugovi očekuju se kasnije ove godine. Prošlog mjeseca Meta je također otkazala planove za popunjavanje 6.000 otvorenih radnih mjesta usporedno s otpuštanjima zaposlenika.

Zaposlenici su već napeti zbog kompanijine inicijative Model Capability Initiative (MCI), alata za praćenje zaposlenika koji prikuplja pokrete miša i pritiske tipki na kompanijskim računalima kako bi trenirao AI agente sposobne obavljati programske i uredske zadatke. Zaposlenici su projekt nazvali distopijskim i pokrenuli internu peticiju kojom od izvršnog direktora Marka Zuckerberga traže njegovo ukidanje, navodeći zabrinutost oko privatnosti, pristanka i iskorištavanja podataka.

Društveni medijski div počet će rezati radna mjesta ovoga tjedna kao dio plana za oštrije usmjeravanje na umjetnu inteligenciju. Sadašnji i bivši zaposlenici opisuju rastući osjećaj nelagode u Meti, uz mogući krug otpuštanja u kolovozu, nakon kojeg bi kasnije tijekom godine mogao uslijediti još jedan. Smanjenje radnih mjesta nije iznenađenje, jer je financijska direktorica Susan Li u prošlomjesečnom pozivu s analitičarima povodom objave rezultata za prvo tromjesečje izjavila da kompanija zapravo ne zna koja će biti optimalna veličina kompanije u budućnosti u sklopu plana dovođenja superinteligencije milijardama korisnika.

Metina otpuštanja dio su šireg obrasca u kojem velike tehnološke kompanije istodobno smanjuju dio radne snage i povećavaju kapitalna ulaganja u umjetnu inteligenciju. Nakon postpandemijskog širenja, Big Tech sve češće preispituje organizacijsku strukturu, broj zaposlenih i uloge koje se mogu automatizirati ili promijeniti AI alatima. Kod Mete je taj proces posebno osjetljiv jer kompanija ima golemi oglašivački posao, metaverse ambicije i sve agresivniji AI plan. 

Praćenje pokreta miša i tipkovnice radi treniranja agenata otvara pitanja pristanka, proporcionalnosti i granice između produktivnosti i nadzora. AI agenti koji mogu preuzeti dio programerskih ili administrativnih zadataka mijenjaju odnos između zaposlenika i digitalnih alata koje koriste svakodnevno. Za kompaniju je cilj povećati učinkovitost i smanjiti troškove, ali za zaposlenike to može značiti nesigurnost i osjećaj da sudjeluju u treniranju sustava koji će ih zamijeniti. Meta pritom nije izoliran slučaj jer se cijeli tehnološki sektor pokušava prilagoditi višim troškovima infrastrukture, čipova i podatkovnih centara. 

Otpuštanja u profitabilnim kompanijama pokazuju da restrukturiranje nije nužno posljedica slabog poslovanja, nego promjene prioriteta kapitala. Dugoročno će važna biti razlika između AI-ja kao alata koji povećava produktivnost zaposlenika i AI-ja kao mehanizma smanjenja radne snage. Na tržištu rada to stvara novu fazu neizvjesnosti u kojoj se tehnološke vještine moraju brže prilagođavati nego u prethodnim ciklusima digitalizacije.