Međunarodne doznake dosegnut će 635 milijardi dolara

Svjetsko tržište međunarodnih novčanih doznaka do 2030. trebalo bi dosegnuti vrijednost od 634,5 milijardi dolara, što je 9,6 posto više od procijenjenih 578,9 milijardi dolara u 2026., pokazuje analiza Juniper Researcha. Prognoza upućuje na usporavanje u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje, tijekom kojeg je vrijednost doznaka nakon oporavka od pandemije porasla 19 posto.

Usporavanje se pripisuje smanjenju prihoda migranata i njihove mogućnosti slanja novca, ponajprije zbog slabijeg gospodarskog rasta i visoke inflacije u zemljama iz kojih novac šalju. Pošiljatelji zato sve više traže načine da primateljima stigne što veći dio uplaćenog iznosa. Pružatelji usluga pod sve su većim pritiskom da snize naknade i poboljšaju iskustvo prekograničnih plaćanja.

Tržište međunarodnih plaćanja izrazito je konkurentno i nijedan pojedinačni nebankarski pružatelj usluga nema udio veći od jedan posto. Budući da su korisnici sve osjetljiviji na cijenu, etablirane tvrtke moraju konkurirati visinom transakcijskih naknada, brzinom prijenosa i mogućnošću isplate na vrstu računa koju primatelj preferira.

„Interoperabilnost može postati ključna konkurentska prednost. U praksi to znači uspostavljanje izravnih veza s lokalnim sustavima za namiru u stvarnom vremenu te s odredištima kao što su računi mobilnog novca i digitalni novčanici, čime se smanjuju naknade i skraćuje vrijeme namire”, rekla je Lorien Carter, viša istraživačka analitičarka Juniper Researcha.

Primjena blockchain tehnologije mogla bi donijeti dodatna poboljšanja tako što bi služila kao sloj za namiru koji zaobilazi dio tradicionalnih bankarskih postupaka. Time se može pojednostaviti prekogranični prijenos, uz niske troškove transakcija na blockchain mreži i brzu namiru. MoneyGram i Revolut, primjerice, ulažu u uključivanje novčanika za stabilne kriptovalute u svoje platne platforme, čime stvaraju temelje za povezivanje s digitalnom imovinom.

Trošak međunarodnih novčanih doznaka ne sastoji se samo od izravno naplaćene naknade za slanje. Na iznos koji prima korisnik utječe i tečajna razlika između kupovnog i prodajnog tečaja. Svjetska banka redovito prati troškove slanja relativno malih novčanih iznosa između pojedinih zemalja. Njezini podaci pokazuju da međunarodni prijenosi i dalje mogu biti osjetno skuplji od domaćih plaćanja. Digitalni novčanici i sustavi trenutačnih plaćanja otvaraju mogućnost učinkovitijeg povezivanja lokalnih platnih infrastruktura. No tehnička brzina prijenosa nije isto što i konačno raspoloživ novac na računu primatelja. Na ukupno vrijeme mogu utjecati regulatorne provjere, radno vrijeme posrednika i način isplate.

Stabilne kriptovalute mogu olakšati određene vrste namire, ali njihova uporaba nosi rizike izdavatelja, likvidnosti i regulatorne usklađenosti. Poslovni model doznaka usto mora obuhvatiti provjere identiteta, sprječavanje pranja novca i zaštitu od prijevara. Za korisnike su zato jednako važni transparentan prikaz ukupnog troška i pouzdanost isplate. Uspjeh novih rješenja mjerit će se time koliko novca doista stigne primatelju, u kojem roku i uz kakvu razinu sigurnosti.