Međunarodna tržišta nose rast A1 Grupe

A1 Hrvatska završila je treće tromjesečje 2026. u skupini tržišta na kojima su rasli prihodi od telekomunikacijskih usluga, dok je međunarodno poslovanje A1 Grupe ponovno bilo glavni pokretač konsolidiranog rasta. Međutim, dostupni kvartalni rezultati ne daju zasebne financijske iznose za Hrvatsku: nema objavljenih tromjesečnih ni devetomjesečnih prihoda, EBITDA-e, EBITDA-e nakon najmova ili kapitalnih ulaganja hrvatske podružnice. Zbog toga se učinak A1 Hrvatska može tumačiti kroz iskazane operativne trendove i skupne brojke međunarodnog segmenta, ali se njegove prihode i dobit ne može precizno izdvojiti iz konsolidiranih rezultata. To je važna granica pri usporedbi A1 s ostalim operatorima na hrvatskom tržištu.

U trećem tromjesečju sve zemlje srednje i istočne Europe u kojima posluje A1 sudjelovale su u rastu prihoda od usluga. Grupacija navodi da je rast poslovanja izvan Austrije povezan s prodajom tarifa i paketa veće vrijednosti, većom potražnjom za brzim širokopojasnim internetom te širenjem ICT i povezivih rješenja za poslovne korisnike. Hrvatska pripada toj skupini zajedno s Bugarskom, Bjelorusijom, Slovenijom, Srbijom i Sjevernom Makedonijom. No godišnje stope rasta po pojedinoj zemlji nisu dane, pa se ne može utvrditi koliko je domaće poslovanje pridonijelo ukupnom poboljšanju.

U pokazateljima razvoja korisničke baze postoji još jedan podatak koji je izravno povezan s Hrvatskom. Broj korisnika interneta putem mobilnih Wi-Fi usmjerivača, proizvoda koje operatori često nude kao kućnu alternativu fiksnoj vezi, rastao je na svim tržištima A1 Grupe osim u Hrvatskoj. Iz izvještaja nije moguće utvrditi koliki je bio hrvatski pad niti proizlazi da je riječ o padu svih širokopojasnih korisnika. Pokazatelj se odnosi upravo na mobilne Wi-Fi usmjerivače, dok je za procjenu ukupnog tržišnog položaja potrebno zasebno promatrati fiksni širokopojasni internet, optiku i mobilne pretplate.

Grupa istodobno razvija dodatne digitalne pretplatničke usluge izvan klasične povezivosti. U Austriji je uvedena platforma A1 Select, a slična ponuda dostupna je i na odabranim međunarodnim tržištima, uključujući Hrvatsku i Srbiju. Riječ je o povezivanju telekomunikacijskog ugovora s digitalnim uslugama partnera, primjerice sadržajima za zabavu, učenje ili rekreaciju. Poslovni smisao nije samo dodatna pretplata nego dulji odnos s korisnikom i više usluga unutar istoga računa. Ipak, nisu objavljeni hrvatski prihodi od te ponude niti broj njezinih pretplatnika.

Na razini cijeloga međunarodnog segmenta, koji obuhvaća šest navedenih zemalja i A1 Digital, tromjesečni prihodi porasli su 8,0 posto, a prihodi od usluga 8,3 posto. U prvih devet mjeseci međunarodni prihodi bili su 9,2 posto veći nego godinu ranije, dok su prihodi od usluga porasli 9,7 posto. EBITDA međunarodnih tržišta rasla je 5,6 posto u trećem tromjesečju i 7,1 posto u prvih devet mjeseci. Razlika između dinamike prihoda i EBITDA-e pokazuje da rast nije u cijelosti pretvoren u operativnu dobit, iako međunarodno poslovanje ostaje znatno dinamičnije od austrijskog.

A1 Grupa ostvarila je u trećem tromjesečju 1,465 milijardi eura ukupnih prihoda, prema 1,401 milijardi godinu ranije, što je povećanje od 4,6 posto. Prihodi od usluga dosegnuli su 1,205 milijardi eura, odnosno 3,9 posto više, a prodaja opreme donijela je 238 milijuna eura, uz rast od 11,5 posto. Struktura rasta zato nije jednaka u svim poslovima: osnovne usluge napreduju stabilnije, dok prodaja uređaja raste osjetno brže. Za telekom operatora takva kombinacija povećava prihod, ali obično nosi i više nabavnih troškova te slabiju maržu na opremi.

U devet mjeseci ukupni prihodi dosegnuli su 4,260 milijardi eura, 4,3 posto više nego u istom razdoblju 2025. Prihodi od usluga iznosili su 3,533 milijarde eura i povećani su 3,5 posto, a prihodi od opreme porasli su 9,9 posto na 662 milijuna eura. Prihodi iz mobilnog poslovanja u trećem su tromjesečju porasli 6,3 posto na 877 milijuna eura, a iz fiksnog 3,2 posto na 566 milijuna. Tijekom devet mjeseci mobilni prihodi dosegnuli su 2,522 milijarde, a fiksni 1,673 milijarde eura. Time se vidi da rast nije ograničen samo na mobilne usluge, nego obuhvaća i fiksnu infrastrukturu te poslovna rješenja.

EBITDA Grupe bez troškova restrukturiranja u trećem je tromjesečju iznosila 595 milijuna eura, 1,9 posto više nego godinu ranije. Odgovarajuća EBITDA marža pala je sa 41,7 na 40,6 posto. U prvih devet mjeseci taj je pokazatelj porastao 3,4 posto, na 1,692 milijarde eura, uz maržu od 39,7 posto prema 40,1 posto prethodne godine. Prijavljeni EBITDA, koji uključuje restrukturiranje, dosegnuo je 574 milijuna eura u kvartalu i 1,618 milijardi u devet mjeseci. Pad marže unatoč rastu apsolutne dobiti potvrđuje da su troškovi rasli brže od prihoda.

EBITDA nakon najmova, odnosno EBITDAaL, u trećem je tromjesečju iznosila 464 milijuna eura, što je povećanje od 2,1 posto. U devet mjeseci narasla je 4,0 posto na 1,290 milijardi eura. Taj je pokazatelj koristan za usporedbu operatora jer uzima u obzir troškove najmova koji su posebno važni u poslovanju mrežne infrastrukture. Operativna dobit EBIT u trećem tromjesečju bila je 265 milijuna eura i praktički nepromijenjena, dok je u devet mjeseci porasla 5,4 posto na 702 milijuna. Neto dobit iznosila je 195 milijuna eura u kvartalu i 514 milijuna tijekom devet mjeseci, uz rast od 1,9 odnosno 9,9 posto.

Austrijsko tržište i dalje odudara od međunarodnog poslovanja. Ukupni prihodi u Austriji u trećem su tromjesečju porasli 0,8 posto, ali su u prvih devet mjeseci pali 1,0 posto. Prihodi od usluga u Austriji, bez međunarodnog poslovanja, u trećem su tromjesečju bili 0,7 posto manji, nakon padova od 2,5 posto u drugom i 4,3 posto u prvom tromjesečju. To znači da se slabljenje usporava, ali nije zaustavljeno. EBITDA bez restrukturiranja u Austriji smanjena je 2,0 posto u trećem tromjesečju i 0,7 posto tijekom devet mjeseci.

Bugarska je među tržištima s najvećim doprinosom rastu prihoda od usluga u devet mjeseci, zajedno s Bjelorusijom i Srbijom. U Bugarskoj je izražena potražnja za širokopojasnim vezama i ICT uslugama, a grupa pritom podsjeća da je usporedba prihoda od opreme pod utjecajem velikih ICT poslova iz prošle godine. Bjelorusija je također pridonijela rastu, djelomično i zbog valutnih kretanja. Pozitivan učinak tečaja na razini Grupe iznosio je približno tri milijuna eura prihoda u trećem tromjesečju te 13 milijuna eura tijekom devet mjeseci. U Bjelorusiji su istodobno prisutni regulatorni rizici povezani sa sporom oko promjene tarifa.

Srbija se izdvaja kao jedno od tržišta koje je snažno poduprlo rast EBITDA-e u trećem tromjesečju, uz Bjelorusiju. Slovenija i Sjeverna Makedonija također su pridonijele rastu prihoda od usluga, premda zasebne stope i financijski iznosi za treće tromjesečje nisu dostupni u objavljenim tablicama. U fiksnom širokopojasnom poslovanju Slovenija je, uz Austriju, među tržištima bez rasta broja priključaka. Takvi podaci pokazuju da pozitivan financijski rezultat na razini države ne mora značiti rast svake usluge ili kategorije korisnika.

Korisnički pokazatelji Grupe traže pažljivo čitanje. Ukupan broj mobilnih pretplatnika porastao je 14,6 posto na 33,555 milijuna, ali je glavni pokretač bio segment komunikacije između uređaja, odnosno M2M. Bez M2M korisnika rast iznosi znatno umjerenijih 1,7 posto. Pretplatničkih mobilnih korisnika bilo je 29,818 milijuna, 17,3 posto više, dok se broj korisnika na bonove smanjio 3,5 posto na 3,737 milijuna. Nije, dakle, riječ o jednako snažnom rastu klasične potrošačke mobilne baze.

Broj jedinica koje generiraju prihod u fiksnoj mreži porastao je 3,4 posto na 6,627 milijuna. Rastu su pridonijele širokopojasne i televizijske usluge, dok se broj fiksnih govornih priključaka smanjivao. Internetsku uslugu za dom, koja objedinjuje fiksni širokopojasni pristup i mobilne Wi-Fi usmjerivače, koristilo je približno 4,306 milijuna korisnika, 6,5 posto više nego godinu prije. Upravo razlikovanje pojedinih kategorija važno je za Hrvatsku: pad broja korisnika mobilnih usmjerivača nije isto što i pad svih kućnih internetskih priključaka.

Kapitalna ulaganja Grupe dosegnula su 222 milijuna eura u trećem tromjesečju, odnosno 21,6 posto više nego godinu prije. U prvih devet mjeseci iznosila su 596 milijuna eura, uz rast od 4,5 posto. Ulaganja su usmjerena na optičke i 5G mreže, a njihov intenzitet razlikuje se među državama. Slobodni novčani tok u trećem tromjesečju iznosio je 236 milijuna eura, 20,6 posto više nego godinu prije, dok je u devet mjeseci dosegnuo 571 milijun, uz rast od 8,1 posto. Poboljšanje operativnog rezultata pomoglo je nadoknaditi veće potrebe za obrtnim kapitalom i izdvajanja za najmove.

Uprava je povećala očekivani rast godišnjih prihoda na približno četiri posto, umjesto prethodno predviđenih dva do tri posto. Istodobno je plan kapitalnih ulaganja, bez frekvencijskog spektra i akvizicija, povećan sa 750 na približno 850 milijuna eura. Veći plan proizlazi iz ulaganja u optičku i mobilnu mrežu u Austriji, širokopojasnu infrastrukturu u srednjoj i istočnoj Europi te pojedine IT projekte. To je istodobno signal da kompanija računa na daljnji rast potražnje i upozorenje da će konkurentnost zahtijevati dodatni kapital.

A1 Grupa namjerava povećavati učinkovitost zajedničkim centrom kompetencija, standardizacijom procesa, automatizacijom i primjenom umjetne inteligencije. Dugoročni cilj je EBITDA marža viša od 40 posto, ali devetomjesečni rezultat bez restrukturiranja trenutačno je ispod te razine. Za Hrvatsku će najvažnije biti koliko se rast prihoda od usluga pretvara u operativni rezultat te kako će se ulaganja odraziti na korisničku bazu i tržišnu poziciju. Objavljeni pokazatelji potvrđuju pozitivan smjer međunarodnog poslovanja, ali bez razdvojenih hrvatskih financijskih brojki za treći kvartal i devet mjeseci ne dopuštaju precizniji zaključak o uspješnosti same domaće podružnice.