Kupovna moć u europskoj maloprodaji i dalje obilježavaju velike razlike

Luksemburg je na vrhu ljestvice maloprodajne kupovne moći u Europi. Novo istraživanje NIQ-a o maloprodajnoj kupovnoj moći u Europi pokazuje da prosječni potencijal potrošnje na razini kontinenta iznosi 6.714 eura po stanovniku.

Između 25 zemalja obuhvaćenih istraživanjem pritom postoje velike razlike. S 12.518 eura po stanovniku Luksemburg uvjerljivo vodi, dok Srbija bilježi najniži maloprodajni potrošački potencijal. Uz nacionalne razlike, studija pokazuje i snažne nejednakosti unutar samih država na regionalnoj razini. Ukupno gledano, potrošači u 25 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem imaju na raspolaganju gotovo 3,5 bilijuna eura za maloprodajnu potrošnju. To odgovara prosjeku od 6.714 eura po stanovniku. Luksemburg je više od 86 posto iznad europskog prosjeka, a slijede Švicarska s 12.080 eura i Danska s 9.452 eura.

„Zemlje sjeverne i zapadne Europe dominiraju gornjim dijelom ljestvice. Međutim, nekoliko najvećih europskih maloprodajnih tržišta po potrošačkom potencijalu po stanovniku ipak je ispod kontinentalnog prosjeka. Njemačka, Španjolska i Italija nalaze se ispod europske referentne vrijednosti unatoč vrlo velikim ukupnim tržišnim volumenima. To pokazuje da se veličina tržišta i kupovna moć po stanovniku često razilaze. Istodobno se regionalni obrasci potrošnje i koncentracije bitno razlikuju među državama, pri čemu velika metropolitanska područja zadržavaju nerazmjerno velik udio maloprodajnog potencijala. Za trgovce to znači da moraju gledati dalje od nacionalnih prosjeka i više se usmjeriti na regionalnu dinamiku“, objašnjava Filip Vojtech, stručnjak za maloprodaju u NIQ-ovu odjelu za geomarketing.

Ukupno gledano, 12 od 25 zemalja uključenih u istraživanje ima natprosječnu maloprodajnu kupovnu moć po stanovniku, dok je 13 zemalja ispod europskog prosjeka. Na dnu ljestvice nalaze se pretežno zemlje istočne i jugoistočne Europe. Srbija, s 3.849 eura po stanovniku, bilježi najnižu maloprodajnu kupovnu moć, što je tek nešto više od 57 posto europskog prosjeka. Osim nacionalnih prosjeka, maloprodajna kupovna moć u Europi snažno varira i među regijama.

U mnogim državama glavni gradovi i velika urbana središta znatno nadmašuju okolinu. U Francuskoj, primjerice, Pariz doseže 12.944 eura po stanovniku, dok susjedni Seine-Saint-Denis ima tek 6.314 eura, odnosno manje od polovice vrijednosti glavnog grada. Sličan obrazac vidi se i u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje središnji londonski distrikti, poput Cityja, dosežu i 15.785 eura po stanovniku, dok regije poput Birminghama ostvaruju oko 5.846 eura.

NIQ-ovi podaci dodatno potvrđuju koliko su za maloprodaju danas važne mikrolokacija i regionalna segmentacija, a ne samo veličina nacionalnog tržišta. Studija objavljena sredinom lipnja pokazuje da 25 analiziranih europskih tržišta zajedno nose gotovo 3,5 bilijuna eura maloprodajnog potencijala, ali i da se taj potencijal raspoređuje izrazito neujednačeno. Za trgovačke lance, FMCG kompanije i investitore to znači da se strategija širenja, određivanja cijena i formata prodaje mora sve više oslanjati na gustoću kupovne moći po regijama, a ne na prosječne brojke po državama. Posebno se to vidi u velikim urbanim središtima koja nerazmjerno koncentriraju potrošnju i često stvaraju potpuno drugačiju tržišnu logiku od ostatka zemlje. U praksi to znači da će pobjednici na maloprodajnom tržištu biti oni koji preciznije povežu geografske podatke, lokalne navike i stvarni raspoloživi dohodak potrošača.