Kupovna moć Europljana porasla na 21.153 eura

Europljani će 2026. prosječno raspolagati s 21.153 eura kupovne moći po stanovniku, procjenjuje NielsenIQ. Nominalni rast od 4,4 posto ne znači da je u svim zemljama jednako porastao životni standard: istraživanje obuhvaća 42 države i pokazuje velike razlike između njih, kao i između regija unutar pojedine države.

Ukupna kupovna moć europskog stanovništva procjenjuje se na približno 14,5 bilijuna eura. Riječ je o sredstvima koja su raspoloživa za stanovanje, energiju, prijevoz, svakodnevnu potrošnju, štednju i slobodno vrijeme. Lihtenštajn prednjači sa 78.520 eura po stanovniku, što je gotovo 3,7 puta više od europskog prosjeka. Slijede Švicarska s 54.730 i Island s 44.692 eura. Norveška je među deset vodećih zemalja ostvarila najveći skok, s desetog na peto mjesto.

Razlike između tržišta postupno se smanjuju, pri čemu se srednja i jugoistočna Europa razvijaju dinamičnije od zapadne, iako zapadna tržišta ostaju veća po ukupnom obujmu potrošnje. Kupovna moć često je vrlo koncentrirana u glavnim gradovima. U Bukureštu je više nego dvostruko veća od rumunjskog prosjeka, dok su Berlin i Bruxelles ispod prosjeka svojih država.

Île-de-France, regija oko Pariza, najveće je metropolitansko tržište u Europi s ukupnom kupovnom moći od 396 milijardi eura. Iza nje slijede Lombardija i šira istanbulska regija. Podaci potvrđuju da nacionalni prosjeci nisu dovoljni za razumijevanje stvarne snage pojedinih lokalnih tržišta.

Kupovna moć po stanovniku u ovakvim istraživanjima izražava nominalna raspoloživa novčana sredstva, a ne broj proizvoda koje je moguće kupiti za isti iznos. Za usporedbu stvarnog životnog standarda potrebno je uzeti u obzir razlike u cijenama među državama. Nominalni rast kupovne moći može biti djelomično ili potpuno poništen inflacijom. Osobito su važne cijene stanovanja, hrane, energije i prijevoza. Nacionalni prosjek može prikriti velike razlike između urbanih i ruralnih područja. Isto vrijedi i za razlike među dohodovnim skupinama unutar iste regije.

Ukupna kupovna moć velikih metropolitanskih područja snažno ovisi o broju stanovnika. Zato tržište s nižom vrijednošću po osobi može imati veći ukupni potrošački potencijal. Kompanije pri planiranju prodaje trebaju promatrati i demografsku strukturu te lokalne potrošačke navike. Takvi podaci korisni su i za procjenu mogućnosti tržišta telekomunikacijskih, digitalnih i drugih pretplatničkih usluga.