Korištenje aplikacija za digitalni identitet dosegnut će 6,2 milijarde do 2030. godine

Novo istraživanje tvrtke Juniper Research pokazuje da će se broj instaliranih aplikacija za digitalni identitet povećati s 2,8 milijardi u 2025. na 6,2 milijarde u 2030. godini. To predstavlja iznimno brz rast od 121 posto.

Istraživanje je pokazalo da napori vlada diljem svijeta u digitalizaciji identifikacijskih vjerodajnica potiču snažan rast prihvaćanja digitalnog identiteta, uz sve veću primjenu decentraliziranih pristupa u državnim programima. Uvođenje sustava digitalnog identiteta sve se češće stavlja u prioritet kako bi se smanjile prijevare i povećala učinkovitost državnih procesa, no modeli implementacije znatno se razlikuju među tržištima.

„Vlade ulažu značajna sredstva u centralizirane sustave digitalnog identiteta, no prihvaćanje će stagnirati ako korisnici nemaju stvarnu kontrolu. Decentralizirani modeli koji građanima omogućuju da sami odluče koje podatke dijele ključni su za izgradnju povjerenja i poticanje korištenja“, objasnio je Louis Atkin, analitičar istraživanja u Juniper Researchu.

Sustavi samosuverenog identiteta, kao podskup decentraliziranih identitetskih sustava, posebno su prikladni za regije u kojima je postojeća fizička identifikacijska infrastruktura ograničena, a građani mogu imati nepovjerenje prema državnim sustavima. Kako bi se smanjila zabrinutost građana, vlade bi trebale dati prednost minimizaciji podataka unutar identitetskih sustava i izbjegavati obvezno korištenje.

„Omogućavanje građanima da sami upravljaju korištenjem vlastitog identiteta putem sustava samosuverenog identiteta sve je važnije za poticanje prihvaćanja i dugoročnog povjerenja, osobito u sredinama gdje je digitalni identitet kontroverzna tema. Stoga bi dobavljači rješenja za digitalni identitet trebali osigurati da njihove platforme mogu podržati različite modele identitetskih sustava kako bi se što bolje prilagodile uvjetima na razini pojedine države“, zaključio je Atkin.

Razvoj digitalnog identiteta postaje jedan od ključnih stupova digitalne transformacije javnog i privatnog sektora, s implikacijama koje sežu daleko izvan administrativnih procesa. Digitalni identitet sve se češće povezuje s pristupom financijskim uslugama, zdravstvu, obrazovanju i prekograničnim digitalnim uslugama.

Europska unija, primjerice, kroz inicijative poput europskog digitalnog identiteta nastoji uspostaviti interoperabilne i sigurne okvire koji će funkcionirati u svim državama članicama. Istodobno, tehnološki standardi poput verifiable credentials i decentraliziranih identifikatora dobivaju na važnosti u globalnim implementacijama. Pitanja kibernetičke sigurnosti i zaštite privatnosti pritom su u središtu regulatornih rasprava.

Povjerenje korisnika pokazuje se kao ključni čimbenik uspjeha, osobito u društvima s poviješću zlouporabe osobnih podataka. Tržište dobavljača digitalnog identiteta sve je konkurentnije, s naglaskom na fleksibilne i modularne platforme. Razlike u regulatornim okvirima među regijama dodatno utječu na tempo i oblik uvođenja.

Dugoročno se očekuje da će digitalni identitet postati temelj za sigurno digitalno gospodarstvo. Njegova široka prihvaćenost mogla bi značajno smanjiti administrativne troškove i prijevare. Istodobno, pravilno dizajnirani sustavi mogu ojačati prava građana nad vlastitim podacima.