Konkurencija među pružateljima oblaka, telekoma i sigurnosti sve se više preklapa

Tradicionalne granice među segmentima informacijske i komunikacijske industrije sve se više brišu, a igrači iz područja oblaka, telekomunikacija i sigurnosti ulaze na susjedna tržišta. Pružatelji usluga u oblaku nude sigurnosna rješenja, telekom operatori razvijaju poslovne usluge i mrežna programska sučelja, a sigurnosne tvrtke šire se na upravljanje identitetom i zaštitu sustava umjetne inteligencije. Time se oblikuje tržište na kojem konkurencija postaje složenija i preklapa se preko nekadašnjih podjela.

Pokretač tog preklapanja je umjetna inteligencija, koja mijenja narav svih triju segmenata. Oblak postaje infrastruktura za treniranje i izvođenje modela, telekom mreže traže nove izvore prihoda kroz usluge s dodanom vrijednošću, a sigurnost se širi na zaštitu modela i agentnih sustava. U takvom okruženju tvrtke prirodno ulaze na područja koja su nekad pripadala drugima, jer im to omogućuje da iskoriste postojeću tehnologiju i odnose s korisnicima za nove izvore prihoda.

Za telekom operatore preklapanje s drugim segmentima prilika je da izađu iz uloge pukih pružatelja povezivosti. Razvojem mrežnih programskih sučelja, usluga za sigurnost i sprječavanje prijevara te poslovnih rješenja, operatori nastoje monetizirati svoju infrastrukturu na nove načine. Inicijative za otvaranje mrežnih funkcija putem standardiziranih sučelja omogućuju im da nude usluge koje nadilaze klasičnu povezivost, čime ulaze u konkurenciju s pružateljima oblaka i sigurnosnim tvrtkama.

Pružatelji usluga u oblaku, s druge strane, šire se prema povezivosti i sigurnosti, integrirajući te funkcije u svoje platforme. Time korisnicima nude cjelovita rješenja koja smanjuju potrebu za suradnjom s više dobavljača. Sigurnosne tvrtke odgovaraju širenjem na zaštitu identiteta, sustava umjetne inteligencije i agentnih okruženja, područja koja postaju sve važnija kako se umjetna inteligencija širi. Rezultat je tržište na kojem svaki segment ulazi na teritorij drugih.

Za korisnike preklapanje segmenata nosi i prednosti i izazove. Cjelovita rješenja koja objedinjuju povezivost, infrastrukturu i sigurnost mogu pojednostaviti upravljanje i smanjiti troškove, no istodobno nose rizik vezanosti uz jednog dobavljača. Organizacije koje žele zadržati fleksibilnost moraju pažljivo procijeniti odnos između pogodnosti objedinjenih usluga i opasnosti od pretjerane ovisnosti o jednom pružatelju, što postaje važan element strategije nabave.

Za europsko i regionalno tržište konsolidacija i preklapanje segmenata povezuju se s pitanjem digitalne suverenosti i tržišne pozicije domaćih igrača. Velike globalne tvrtke koje nude cjelovita rješenja imaju prednost razmjera, no europske inicijative za suverenost i kriteriji u javnoj nabavi mogli bi otvoriti prostor za domaće i regionalne pružatelje. Sposobnost da se ponude usklađena, sigurna i lokalno prilagođena rješenja postaje konkurentska prednost u okruženju u kojem granice među segmentima blijede.

Konsolidacija tržišta ima i svoju cikličku narav, pa razdoblja širenja na susjedna područja često smjenjuju faze fokusiranja na temeljnu djelatnost. Tvrtke koje se prošire previše brzo riskiraju raspršenost i gubitak prednosti u izvornom segmentu, dok one koje ostanu preuske mogu propustiti prilike na granicama tržišta. Pronalaženje ravnoteže između širenja i fokusa postaje strateški izazov za sve sudionike, a ishod tog procesa oblikovat će tržišne pozicije u nadolazećem razdoblju.

Za hrvatsko tržište pouka je da se konkurencija sve manje odvija unutar jasno odvojenih kategorija, a sve više na preklapajućim područjima. Tvrtke koje prate tržište moraju razumjeti da njihovi tradicionalni dobavljači postaju i konkurenti, te da se nove prilike otvaraju upravo na granicama segmenata. Digitalno povjerenje, operativna učinkovitost kroz automatizaciju i mjerljiva poslovna vrijednost postaju zajednički nazivnici u industriji koja se sve više integrira, što mijenja način na koji organizacije biraju partnere i grade svoju tehnološku strategiju.