Kina prijeti američkom vodstvu u umjetnoj inteligenciji brzinom i energijom

Nvidia CEO Jensen Huang upozorio je da bi Kina, zahvaljujući brzini izgradnje infrastrukture i dostupnoj energiji, mogla preskočiti SAD u utrci za dominaciju u umjetnoj inteligenciji, unatoč tome što američke kompanije i dalje imaju tehnološku prednost u najnaprednijim AI čipovima. Njegove izjave dolaze u trenutku kada se sve veći dio globalnih ulaganja slijeva u podatkovne centre, a razlika u tempu gradnje i energetskoj dostupnosti postaje ključni faktor konkurentnosti. Dok SAD ulažu stotine milijardi dolara u nove kapacitete, rast potražnje za računalnom snagom u generativnoj umjetnoj inteligenciji otvara prostor državama koje mogu najbrže graditi i napajati takvu infrastrukturu.​

Huang naglašava da izgradnja velikog AI podatkovnog centra u SAD-u, od prvog iskopa do puštanja sustava u rad, često traje oko tri godine, dok Kina velike infrastrukturne projekte podiže višestruko brže, što investitorima i tehnološkim kompanijama daje jasnu prednost u vremenu izlaska na tržište. Istodobno upozorava da Kina raspolaže približno dvostruko većim energetskim kapacitetima od SAD-a, pri čemu njezin ukupno instalirani kapacitet i proizvodnja električne energije kontinuirano rastu, dok je američki rast znatno sporiji. Prema tržišnim analizama, Peking je samo 2024. dodao stotine gigavata novih kapaciteta, uključujući obnovljive izvore, što stvara čvrstu bazu za napajanje budućih AI podatkovnih centara.​

Ulagač Kevin O’Leary upozorava da SAD „sami sebi pucaju u nogu“ jer godine prolaze u ishođenju dozvola, dok se u Kini novi podatkovni centri podižu mjesečnim ritmom. U američkim projektima samo faza dozvola može trajati od šest do 18 mjeseci, a izgradnja još 18 do 36 mjeseci, što znači da ključna AI infrastruktura kasni za globalnom potražnjom. Procjene govore da će SAD do 2028. trebati oko 69 gigavata dodatne snage samo za AI podatkovne centre, dok je trenutačno u planiranju tek dio tih kapaciteta, što otvara energetski jaz koji Kina brže zatvara.​

Na rastuće kritike reagirala je administracija predsjednika Donalda Trumpa, koja najavljuje izvršne uredbe i planove za ubrzavanje izdavanja dozvola i proglašavanje velikih AI podatkovnih centara infrastrukturom od nacionalnog interesa. Cilj je skratiti rokove federalnih procedura i olakšati gradnju na saveznim zemljištima, kako bi se već do kraja 2025. ubrzao val investicija vrijednih više od 100 milijardi dolara u nove objekte. Istovremeno, izvršna vlast nastoji centralizirati dio regulative oko umjetne inteligencije kako bi se izbjegla situacija u kojoj više od tisuću saveznodržavnih prijedloga zakona stvara regulatornu „krpatchu“ i smanjuje američku konkurentnost.​

Unatoč infrastrukturnim i energetskim izazovima, Huang naglašava da Nvidia i dalje ima generacijsku prednost u dizajnu i proizvodnji najnaprednijih AI akceleratora u odnosu na kineske rivale. No upozorava da je opasno podcijeniti kinesku industrijsku sposobnost te da kombinacija brzine gradnje, snažnog energetskog sustava i državne industrijske politike dugoročno može nadoknaditi tehnološki zaostatak. Utrka za AI dominaciju stoga se sve manje svodi samo na najbolje čipove, a sve više na to tko može brže i u većem obujmu izgraditi podatkovne centre i osigurati im dovoljno jeftine, pouzdane energije.