Kibernetička sigurnost traži nove ljude, moguća edukacija i vaučerima HZZ-a

Tijekom posljednje dvije i pol godine Centar je aktivno proveo više od tri tisuće edukacija za pojedinačne polaznike. Od toga se oko petsto odnosilo na tehničke i specijalističke sigurnosne programe, koje su pohađali zaposlenici iz gotovo dvjesto različitih kompanija, objašnjava Marinko Žagar, ravnatelj Span Centra kibernetičke sigurnosti. I dodaje kako uz tehničke programe, Centar provodi i tzv. wellness edukacije, usmjerene na podizanje svijesti o sigurnosti, koje često obuhvaćaju veći broj sudionika iz pojedinih organizacija.

Prema njegovoj ocjeni, stanje kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj danas je znatno bolje nego prije nekoliko godina. Razlog tome je povećana svijest građana i tvrtki o rizicima u digitalnom prostoru, ali i veća spremnost na ulaganje u znanje i zaštitu. Brojni javno eksponirani incidenti, poput napada na KBC Zagreb, dodatno su potaknuli interes javnosti za ovu temu. Sve veći broj građana svakodnevno se susreće sa zlonamjernim porukama i pokušajima prijevara, što ih motivira da se informiraju i educiraju.

Centar je bio među prvim specijaliziranim institucijama u Hrvatskoj koje su sustavno počele provoditi edukacije iz područja kibernetičke sigurnosti. Danas, uz njih, postoje i formalni studijski programi na institucijama poput Tehničkog veleučilišta, Algebre, FOI-ja i FER-a, kao i novi programi koji se postupno razvijaju.

Razlika između javnog i privatnog sektora u području sigurnosti, prema njegovu mišljenju, nije velika. Oba sektora suočavaju se s istim izazovima jer napadači ne biraju mete prema vlasničkoj strukturi, već prema vrijednosti podataka. Napadi na banke, zdravstvene ustanove i druge važne institucije potvrđuju da su svi podjednako izloženi.

Govoreći o europskom kontekstu, ističe da je Hrvatska u nekim segmentima ispred brojnih država članica. Zakon o kibernetičkoj sigurnosti usvojen je 2024. godine, relativno rano u odnosu na dio drugih zemalja. Ipak, u određenim područjima Hrvatska zaostaje, posebno kada je riječ o digitalnoj infrastrukturi i dostupnosti kvalitetne mreže u svim dijelovima zemlje. Optička mreža nije jednako razvijena u ruralnim područjima, što ograničava ravnomjeran digitalni razvoj.

Poseban problem vidi u neujednačenoj pokrivenosti. Hrvatska, naglašava, nije samo Zagreb i veći gradovi. U brojnim manjim sredinama i ruralnim područjima građani nemaju jednake uvjete za rad i poslovanje na daljinu, pa su ponekad prisiljeni koristiti satelitske veze. To, dugoročno gledano, povećava ovisnost o stranoj infrastrukturi, umjesto da se razvija vlastita.

Span Centar kibernetičke sigurnosti djeluje i kao Ustanova za obrazovanje odraslih i trenutno pruža dvije formalne edukacije: mikrokvalifikacije Analitičar kibernetičke sigurnosti i Cloud Security stručnjak. Edukacije su dio Nacionalnog okvira kvalifikacija i upisuju se u e‑radnu knjižicu te se za njihovo pohađanje može koristiti program sufinanciranja putem HZZ vaučera. Osim toga, kroz online platformu Centra održavat će se besplatne edukacije za mala i srednja poduzeća, s ciljem jačanja njihove kibernetičke otpornosti te smanjivanja kibernetičkih prijetnji.

Kada je riječ o medijima, navodi da se pojedinci iz medijskih kuća povremeno javljaju na edukacije, no organizirani dolasci cijelih redakcija zasad nisu česti. Smatra da svijest u tom sektoru još nije u potpunosti razvijena, iako se situacija postupno mijenja.

Prema njegovim riječima, sustav vaučera za obrazovanje pokazao se kao vrlo učinkovit instrument za poticanje dodatnog usavršavanja, posebno u području kibernetičke sigurnosti. Interes za edukacije postojao je i ranije, no visoka cijena često je bila ograničavajući faktor za mnoge polaznike. Uvođenjem vaučera taj je problem u velikoj mjeri uklonjen, što je rezultiralo znatno većim odazivom na pojedine programe.

Iako je Centar s korištenjem vaučera započeo relativno kasno, već sada je vidljivo da oni imaju snažan pozitivan učinak na tržište edukacija. Posebno su korisni za polaznike koji se žele dodatno specijalizirati, ali bez velikog financijskog opterećenja.

Govoreći o zapošljavanju nakon završetka programa, ističe da su iskustva uglavnom vrlo pozitivna. Većina polaznika koji su završili Akademiju kibernetičke sigurnosti već radi u struci ili je bez većih poteškoća pronašla posao. Kao iznimku navodi primjer polaznika iz Osijeka, koji još uvijek nije uspio pronaći zaposlenje, ponajprije zbog ograničenog lokalnog tržišta i nespremnosti na preseljenje. U većim centrima, poput Zagreba, potražnja za stručnjacima znatno je veća, što olakšava zapošljavanje.

Kada je riječ o budućnosti obrazovanja u području kibernetičke sigurnosti, Centar intenzivno radi na razvoju novih programa i sadržaja. Poseban naglasak stavljen je na primjenu umjetne inteligencije u edukacijama, kako u analizi prijetnji, tako i u simulacijama sigurnosnih incidenata.

Drugo ključno područje razvoja odnosi se na kvantnu sigurnost i pripreme za eru kvantnog računarstva. Promjena sigurnosne paradigme koju donose kvantna računala, prema njegovim riječima, bit će jedan od najvećih izazova u narednim godinama. Upravo zato Centar već sada planira razvoj programa koji će se baviti kvantnom kriptografijom i zaštitom sustava u novim tehnološkim uvjetima.

Cilj je, naglašava Žagar, pravovremeno pripremiti stručnjake za buduće prijetnje, ali i za sve sofisticiranije oblike kibernetičkih napada koji se razvijaju paralelno s napretkom tehnologije.