Kako je petak trinaesti postao crni dan za tehnologiju

U petak trinaesti neki korisnici Microsofta 365 još nisu mogli do poslovne pošte, a u SAD-u je zbog kvara u komunikacijskoj mreži kontrole leta velik broj zrakoplova ostao na zemlji. O tome što sve mora raditi da bi stigla jedna poruka ili poletio jedan zrakoplov obično počnemo razmišljati tek kad nešto zakaže.

Problemi s Exchange Onlineom, uslugom na kojoj se temelji poslovni Outlook, počeli su u četvrtak, 12. studenoga. Nekim su korisnicima poštanski sandučići bili nedostupni i na računalu i u pregledniku, a dio poruka kasnio je u isporuci. U Teamsu su zapinjali kalendar i slanje pozivnica za sastanke. Razgovori i pozivi uglavnom su radili. Copilot je imao poteškoća s pristupom poslovnoj pošti i kalendarima. Downdetector je na vrhuncu prekida samo u SAD-u zabilježio gotovo 130.000 prijava poteškoća s Outlookom. Koliko je korisnika doista bilo pogođeno, Microsoft nije objavio.

Kad je više poslužitelja prestalo odgovarati, zahtjevi su se prelili na preostale. Zapinjalo je i uspostavljanje šifriranih veza. Zakrpa je isprva stabilizirala dio infrastrukture, a Microsoft je naknadno objasnio da je problem nastao pri ranijem povećanju kapaciteta i pojavio se nakon nove promjene u mreži. Usluge je vraćao postupno, uz provjere stabilnosti i obradu poruka koje su se u međuvremenu nakupile.

Pitam se koliko o tome vodimo računa dok sustavi još rade. Održavamo li ih redovito, mijenjamo li opremu kad zastari i uvodimo li novija rješenja prije nego što nas na to prisili kvar? Odgađamo li te odluke, tehnologija koja nam je godinama olakšavala posao može postati upravo ono zbog čega posao stane.

U Francuskoj se još sredinom listopada vidjelo što se dogodi kad netko izvana može promijeniti temperaturu hladnjaka i zamrzivača u trgovini. Napadači su na daljinu promijenili postavke, pa su trgovci morali baciti dio robe. Početkom studenoga slični su se problemi pojavili i drugdje u Europi.

Među pogođenima bile su trgovine u Švedskoj, Belgiji, Luksemburgu, Estoniji, Irskoj i Nizozemskoj. Carrefour je u Belgiji zabilježio probleme u 15 od svojih više od 700 trgovina, a u Švedskoj su ih potvrdili ICA i Coop. U Nizozemskoj je jedan dobavljač prijavio najmanje 17 pogođenih lokacija. Negdje je temperatura podignuta promjenom postavki, a negdje je oprema prebačena u odmrzavanje. Trgovina tada mora zbrinuti pokvarenu robu i očistiti opremu. Dok temperatura opet ne bude u dopuštenim granicama i dok se ne obnove zalihe, gubi i dio prodaje.

U dijelu pogođene opreme bili su Danfossovi kontroleri, kakvi su se koristili i u francuskim trgovinama napadnutima u listopadu. Proizvođač je ranije upozorio na sigurnosne slabosti i preporučio primjenu zakrpa. Kako su izvedeni pojedini napadi još se utvrđuje. Ažuriranje takve opreme može zahtijevati privremeni prekid rada, pa se taj posao lako odgodi. Kad se uređajem može upravljati izravno preko interneta, svako odgađanje zakrpe produljuje razdoblje u kojem je izložen.

Ja bih zato počeo od uređaja koji omogućuju daljinsko upravljanje. Treba ih nadzirati, redovito im ažurirati softver i znati tko im može pristupiti. To je osnovna kibernetička higijena i dio redovitog održavanja opreme koja nam može godinama raditi u pozadini.

Kad uređaje povežemo, možemo brže i učinkovitije raditi. Svaki uređaj kojem pristupamo na daljinu ujedno može biti još jedan ulaz za napadača. Kibernetički napadi danas su i dio ratovanja, uz fizičke napade. Zato nas treba zanimati što od svakodnevnog posla možemo nastaviti raditi kad se neki od naših sustava nađe na udaru.

U noći na 2. studenoga napadnut je dobavljač rashladne opreme francuskog zavoda za krv Établissement français du sang (EFS). Na tri lokacije napadači su na daljinu promijenili pragove temperature i odmrzavanja u komorama s uzorcima darivatelja i smrznutom plazmom za transfuziju ili proizvodnju lijekova. Prema prvim informacijama, komorama koje su radile na oko −30 °C zadali su temperaturu od 110 °C. Neovisan sustav za praćenje temperature, koji je EFS ugradio prije napada, upozorio je dežurnog tehničara na vrijeme.

Osoblje je interveniralo prije nego što je temperatura dosegla zadanu vrijednost. Preuzelo je kontrolu nad dijelom opreme, a zalihe iz isključenih komora iz predostrožnosti je prebacilo u druge komore. Svi su krvni pripravci i uzorci sačuvani, a prikupljanje i distribucija krvi nastavljeni su bez prekida. Pariško tužiteljstvo otvorilo je istragu, u koju su uključene službe za kibernetički kriminal i unutarnju sigurnost. Još se utvrđuje ima li taj slučaj veze s napadima na rashladnu opremu u trgovinama.

Kad napad uočimo na vrijeme, ugroženu opremu možemo odvojiti od mreže i tako prekinuti pristup izvana. Ako smo unaprijed predvidjeli lokalno upravljanje, posao se može nastaviti i bez te veze. Kad o radu opreme ovisi transfuzija, zastoj može ugroziti i ljudske živote.

U SAD-u je zbog problema u komunikacijskoj mreži kontrole leta obustava polijetanja diljem zemlje potrajala više od četiri sata. Američki ministar prometa Sean Duffy govorio je o preopterećenju starih usmjerivača i mrežnih preklopnika. Prva objašnjenja američkih vlasti upućivala su na tehnički kvar. Takvu ovisnost lako previdimo i u vlastitoj tvrtki. Oslanjamo se na računalne sustave, a oni na telekomunikacijske veze. Kad te veze zakažu, posljedice osjete svi koji računaju na našu uslugu.

Upravljanje kibernetičkom sigurnošću i otpornošću zato mora biti među prvim poslovima svake tvrtke. Tko još misli da ga se to malo tiče, neka pogleda kako danas izdaje i prima račune. Fiskalizacija 2.0 u Hrvatskoj pokazala je da elektroničke račune možemo razmjenjivati brže i učinkovitije. Informacijski posrednici koji tvrtkama omogućuju tu razmjenu kategorizirani su kao ključni subjekti prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, kojim je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena europska direktiva NIS2.

Mikro, mali i srednji poduzetnici činili su 99,7 posto svih koje je Fina obuhvatila pregledom poslovanja za 2025. godinu. Mnogi od njih teško će sami organizirati nadzor, održavanje i reakciju na incident. Ako nemaju vlastite stručnjake, morat će ih angažirati izvana i uložiti više nego dosad.

Sigurnosna rješenja i usluge upravljanja njima već sada dosta koštaju. Očekujem da će ti troškovi još rasti. Tvrtke koje ih ne mogu pokriti uz postojeće cijene morat će ih uračunati u cijenu svojih usluga ako žele ostati na tržištu.

Otkako smo dio Europske unije, izloženi smo istim prijetnjama kao i veće članice. Veličina zemlje tu nam slabo pomaže. U hrvatskom turizmu već smo imali napad na sustav za upravljanje hotelskim rezervacijama. O incidentima u drugim sustavima javnost često malo zna. Neki ostanu neprijavljeni, a neki prođu ispod radara.

Više ćemo morati paziti i na to kako se sami ponašamo. Na našu izloženost utječe što dijelimo na društvenim mrežama i kako postupamo s datotekama koje šaljemo i primamo elektroničkom poštom. Za sigurnost cijele ICT infrastrukture treba poznavati komunikacijsku opremu, računala i softver, ali i znati kako se svime time služimo. To traži vrijeme, znanje i trud. Treba odlučiti tko će taj posao raditi dok sustavi još rade.