Kako Hrvatska može postati data-driven država?

Na drugom izdanju Q Leadership Breakfasta u Zagrebu okupili su se ministar Damir Habijan i predstavnici nekoliko velikih hrvatskih kompanija kako bi razgovarali o tome što Hrvatskoj nedostaje da ubrza put prema data-driven društvu te kako odgovorno primijeniti umjetnu inteligenciju u javnom i privatnom sektoru. Događaj, koji organizira Q agency, bio je usmjeren na pitanje digitalnog povjerenja, kvalitetu podataka i potrebu za tješnjom suradnjom države i gospodarstva kao temeljnim preduvjetima za bržu digitalnu transformaciju.

Na panelu su, uz ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana, sudjelovali Ana Zovko iz Croatia osiguranja, Karla Korlaet Kuleš iz Arsano Medical Group, Marijo Volarević iz JGL-a i Jurica Juratek iz Q agencyja, a razgovor je vodio Bernard Ivezić, CEO Underground Unicorna i predsjednik HISPACE asocijacije.

Ministar Habijan istaknuo je kako javni sektor ne može napredovati u digitalnoj transformaciji bez suradnje s privatnim sektorom. Naglasio je da "ne smije postojati zid između privatnika i države" te da je za jednostavnije e-usluge, bolju interoperabilnost i smanjenje administracije nužno zajedničko rješavanje problema uz kvalitetnu komunikaciju. Osvrnuo se i na izazove koje donosi regulatorni okvir poput GDPR-a i nadolazećeg AI Acta, upozorivši da pretjerana regulacija može usporiti inovacije. Smatra da bi Hrvatska u Bruxellesu trebala biti glasnija kada je riječ o tehnološkoj regulativi.

Sudionici su se dotaknuli i zdravstvenog sustava, o kojem je govorila Karla Korlaet Kuleš. Istaknula je da hrvatsko zdravstvo, unatoč brojnim izazovima, ima bolje startne pozicije od pojedinih razvijenijih zemalja zahvaljujući sustavima poput CEZIH-a, e-recepta i e-uputnica. Najvećim problemom smatra zastarjele informacijske sustave, kompleksnost i nestrukturirane podatke. Rekla je da se bolje odluke mogu donositi već danas, "koristeći podatke koji su dovoljno dobri, dok paralelno moderniziramo ostatak sustava", te kao važan smjer navela primjenu međunarodnih standarda poput LOINC-a i SNOMED CT-a. Uspješna primjena umjetne inteligencije u zdravstvu, dodala je, ovisi o povjerenju pacijenata, jasnim pravilima i odgovornoj upotrebi tehnologije.

Iz perspektive osiguravateljskog sektora govorila je Ana Zovko iz Croatia osiguranja, koja je naglasila da kvalitetni državni registri ubrzavaju razvoj digitalnih usluga. Kao primjer je navela LAQO policu za kućne ljubimce, koju omogućuje državna baza mikročipiranih životinja. Poseban naglasak stavila je na važnost potpune usklađenosti s regulativom i odgovorne primjene umjetne inteligencije u razvoju usluga te najavila da "naš LAQO AI asistent omogućuje i kupnju police, potpuno automatizirano".

Marijo Volarević iz JGL-a podsjetio je da farmaceutska industrija generira velike količine podataka, ali da se suočava s kroničnim nedostatkom stručnjaka. Upozorio je da smanjen broj studenata, prelazak talentiranih kadrova u javni sektor i nedovoljna konkurentnost privatnih kompanija u privlačenju specijalista stvaraju dugoročan problem.

"Ako je studenata sve manje, država povlači talente u javni sektor, a privatne kompanije nisu dovoljno konkurentne za uvoz specijalista, ostajemo bez ključnih ljudi i gubimo utrku produktivnosti", rekao je.

Dodao je da umjetna inteligencija već danas preuzima dio standardiziranih zadataka te uz glasovne funkcionalnosti velikih jezičnih modela olakšava edukaciju novih zaposlenika i komunikaciju sa stranim radnicima i mlađim generacijama.

Predstavnik tehnološkog sektora, Jurica Juratek iz Q agencyja, upozorio je da mnoge organizacije precjenjuju kvalitetu vlastitih podataka. Rekao je da "mnogi vjeruju da imaju uspostavljen sustav data warehouseova, a zapravo imaju pet tablica koje se međusobno ne slažu", što onemogućuje ozbiljnu primjenu umjetne inteligencije. Kao primjer digitalne transformacije naveo je projekt radnih dozvola u Saudijskoj Arabiji, gdje Q razvija servise i optimizira procese za više od 14 milijuna korisnika.

Sudionici panela zaključili su da Hrvatska ima dobre temelje u vidu centraliziranih sustava, ali da je za izgradnju digitalnog povjerenja nužno poboljšati kvalitetu podataka i način upravljanja njima te pritom mudro upravljati rizicima uz jasno definiran regulatorni okvir. Privatni sektor, prema njihovim ocjenama, pokazuje snažan interes za umjetnu inteligenciju, dok digitalno povjerenje postaje važan faktor u donošenju odluka i provedbi novih projekata.

Q Leadership Breakfast predstavljen je kao serija tematskih jutarnjih okupljanja čiji je cilj povezivanje lidera iz raznih sektora i poticanje otvorene rasprave o tehnologijama koje mijenjaju poslovanje.