Izazovi izgradnje optike - dozvole, radna snaga i bijele zone

Izgradnja optičke mreže u Hrvatskoj napreduje stabilno, a interes korisnika najbrže raste u manjim gradovima i ruralnim područjima, ističe za ICTbusiness.info Teodora Perković, direktorica Odjela za upravljanje programima i projektima u Hrvatskom Telekomu i dodaje kako je fokus na ravnomjernom razvoju i povećanju dostupnosti naprednih digitalnih usluga.

Hrvatski Telekom kombinira vlastita ulaganja i EU fondove kako bi ubrzao izgradnju optičke infrastrukture, posebno u područjima gdje ne postoji komercijalna isplativost. Godišnje se gradi više od 100 tisuća priključaka, a cilj je povezati milijun kućanstava i kompanija, pojašnjava Teodora Perković.

Optička mreža postaje temelj modernih digitalnih usluga, uključujući IPTV u visokoj rezoluciji, napredno online igranje, rad od kuće i pametne kuće. Prema podacima HAKOM-a, pokrivenost VHCN mrežama u Hrvatskoj raste brže od prosjeka EU.

Unatoč napretku, najveći izazovi ostaju dugotrajni procesi dobivanja dozvola, složenost terena, radna snaga i koordinacija s lokalnim samoupravama. Digitalni alati te suradnja s JLS-ovima i infrastrukturnim subjektima ključni su za ubrzanje izgradnje.

Hrvatska je u izvješću Digitalna dekada ostvarila značajan skok zahvaljujući ulaganju u VHCN mreže. Deregulacija optičke infrastrukture u urbanim sredinama dodatno je potaknula konkurenciju, dok EU fondovi omogućuju izgradnju mreže u ruralnim dijelovima zemlje.

Kako trenutno napreduje izgradnja optičke mreže i koji su glavni prioriteti u nadolazećem razdoblju?

Izgradnja optičke mreže u Hrvatskoj napreduje stabilno, s jasnim fokusom na povećanje dostupnosti i kvalitete usluge za krajnje korisnike. Glavni prioriteti u nadolazećem razdoblju su nastavak širenja pokrivenosti, posebice u područjima s rastućim interesom korisnika.

Na kojim područjima bilježite najveći rast interesa korisnika za optiku?

Budući da je većem dijelu korisnika u urbanim sredinama uglavnom dostupna optika, najveći rast interesa za optičku infrastrukturu bilježi se u manjim gradovima i područjima, odnosno u ruralnim i manje razvijenim dijelovima Hrvatske.

Postoji li razlika u pristupu između urbanih i ruralnih područja?

Razlika u pristupu između urbanih i ruralnih područja postoji, ponajviše zbog ekonomske isplativosti i složenosti terena, no cilj je ravnomjeran razvoj i smanjenje digitalnog jaza. Primjerice, kroz EU projekte značajan broj priključaka realizira se upravo u ruralnim sredinama, a komercijalni projekti pokrivaju urbanija područja.

Možete li detaljnije opisati trenutni operativni model i strategiju za implementaciju optike do krajnjeg korisnika (FTTH/FTTB)?

Trenutni operativni model temelji se na kombinaciji samostalne izgradnje i dijeljenja infrastrukture s drugim operatorima ili korištenjem javne infrastrukture. Većina optičke mreže izgrađena je vlastitim sredstvima, dok se model dijeljenja koristi tamo gdje je to ekonomski i tehnički opravdano. Ključne prekretnice uključuju godišnju izgradnju više od 100.000 priključaka, a cilj je povezati milijun kućanstava i kompanija na optičku mrežu.

Koji su glavni izvori financiranja vaših projekata u optiku, i kako se ta ulaganja uklapaju u dugoročnu poslovnu strategiju telekoma?

Glavni izvor financiranja su vlastita sredstva, uz značajan doprinos EU fondova za ruralne projekte. Optika je strateški prioritet jer osigurava dugoročnu konkurentnost i podržava digitalnu transformaciju. Ulaganja se uklapaju u poslovnu strategiju čime se osigurava održiv rast i pozicioniranje na tržištu.

Kolika je planirana ukupna kapitalna investicija (CapEx) u optičku infrastrukturu za tekuću i iduću godinu, te kakav povrat na investiciju (ROI) očekujete?

Ulaganja u optičku infrastrukturu kontinuirano rastu. Samo u prvih devet mjeseci ove godine CapEx iznosi oko 180 milijuna eura, dok je u posljednjih pet godina ukupno uloženo više od 1,2 milijarde eura, od čega je značajan dio usmjeren upravo na optiku. Povrat na investiciju (ROI) ne objavljujemo javno, no naša su ulaganja strateški usmjerena na dugoročni rast i digitalizaciju zemlje.

U kojoj mjeri koristite EU fondove i državne poticaje za sufinanciranje proširenja mreže, te koliki je njihov udio u ukupnim ulaganjima?

EU fondovi koriste se za sufinanciranje izgradnje mreže, osobito u područjima gdje ne postoji dovoljan komercijalni interes. Udio EU sredstava varira po projektu, a Hrvatski Telekom je nositelj 20 projekata sufinanciranih iz europskih fondova u ruralnoj Hrvatskoj, čime se pokriva izgradnja optike za oko 200.000 kućanstava.

Koliki je danas stupanj pokrivenosti optikom na nacionalnoj razini i koje nove usluge omogućuje ta infrastruktura?

Prema podacima HAKOM-a, godišnje se bilježi gotovo 100.000 novih priključaka putem optičkih mreža, a ukupno je oko 390.000 priključaka. Pokrivenost VHCN mrežom povećala se za gotovo 11 postotnih poena, čime se Hrvatska približila europskom prosjeku. Optička infrastruktura omogućuje napredne digitalne usluge poput IPTV-a, gaminga, rada od kuće, pametnih kuća i poslovnih rješenja u oblaku.

Kako optika mijenja korisničko iskustvo, primjerice u segmentu IPTV-a, gaminga ili rada od kuće?

Optička infrastruktura omogućuje napredne digitalne usluge koje su danas standard u razvijenim digitalnim društvima čime unapređuje korisničko iskustvo:

IPTV: Optička mreža omogućuje stabilan i visokokvalitetan prijenos slike i zvuka, bez prekida i kašnjenja, čak i pri gledanju sadržaja u visokoj rezoluciji (HD/4K). To korisnicima donosi pouzdano iskustvo gledanja televizije, uključujući napredne funkcionalnosti poput snimanja, pauziranja i gledanja sadržaja na zahtjev.

Gaming: Zahvaljujući niskoj latenciji i velikim brzinama prijenosa podataka, optika omogućuje glatko online igranje bez zastoja, što je ključno za kompetitivne igre i e-sportove. Brza i stabilna veza također omogućuje brže preuzimanje i ažuriranje igara.

Rad od kuće: Optička mreža pruža pouzdanu i brzu vezu za videokonferencije, rad u oblaku, dijeljenje velikih datoteka i korištenje naprednih poslovnih aplikacija. To omogućuje veću produktivnost, bolju suradnju i fleksibilnost zaposlenika koji rade na daljinu.

Pametne kuće i dodatne digitalne usluge: Optika je temelj za razvoj pametnih kuća, IoT rješenja i naprednih poslovnih servisa u oblaku, što korisnicima donosi nove mogućnosti i veću vrijednost usluga.

Kako osiguravate ravnomjeran razvoj pokrivenosti između urbanih, suburbanih i ruralnih područja? Postoji li poseban fokus na "bijele zone/mrlje"?

Ravnomjeran razvoj pokrivenosti optičkom mrežom osigurava se kombinacijom vlastitih ulaganja i korištenja sredstava iz EU fondova. U urbanim područjima, gdje je ekonomska isplativost veća, izgradnja se uglavnom financira iz komercijalnih izvora. S druge strane, u ruralnim i manje razvijenim dijelovima Hrvatske, gdje postoji izražen digitalni jaz i manji komercijalni interes, poseban naglasak stavlja se na korištenje EU fondova i državnih poticaja.

Poseban fokus postoji na tzv. "bijele zone" – područja u kojima ne postoji ili je vrlo ograničena dostupnost širokopojasne infrastrukture. Kroz EU projekte, značajan broj priključaka realizira se upravo u tim zonama, čime se omogućuje ravnomjerniji razvoj i smanjenje digitalnog jaza između urbanih i ruralnih sredina. Cilj je omogućiti pristup naprednim digitalnim uslugama svim građanima, bez obzira na njihovu lokaciju.

Koji su najveći izazovi u procesu izgradnje optičke infrastrukture u Hrvatskoj?

Najveći izazovi u izgradnji optičke infrastrukture su regulatorne i administrativne prepreke, poput dugotrajnih procesa ishođenja dozvola i suglasnosti, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i pronalazak dovoljnog broja kvalificiranih radnika. Ovi problemi utječu na dinamiku realizacije i povećavaju troškove. Rješavanje izazova zahtijeva koordinaciju s lokalnim samoupravama i optimizaciju operativnih procesa. Tu su i tehničke prepreke poput složenosti terena, osobito u ruralnim i manje razvijenim područjima.

Imamo i operativne izazove kao što su kratki rokovi kod EU projekata i nužnost dobre suradnje svih uključenih strana. Također, nužno je i kontinuirano ulaganje u edukaciju i razvoj kadrova.

Kako rješavate problem koordinacije s lokalnim samoupravama i drugim infrastrukturnim subjektima?

Koordinacija se rješava kroz radionice i sastanke s JLS-ovima i izvođačima. Transparentna komunikacija o planovima i rokovima te suradnja s drugim infrastrukturnim subjektima (HEP, vodovod…) ključni su za smanjenje kašnjenja. Uvođenje digitalnih alata za praćenje statusa projekata dodatno poboljšava suradnju. Time se osigurava pravovremena realizacija i smanjenje rizika.

Najvažniji koraci u rješavanju ovog izazova uključuju pravovremeno i transparentno komuniciranje s jedinicama lokalne samouprave (JLS), osobito kod projekata sufinanciranih iz EU fondova, gdje su rokovi često vrlo kratki.

Aktivno sudjelovanje u planiranju i usklađivanju prostorno-planskih dokumenata s potrebama elektroničko-komunikacijskog sektora, kako bi se ubrzali procesi ishođenja dozvola.

Suradnja s drugim infrastrukturnim subjektima (npr. vodovod, elektrodistribucija) radi zajedničkog korištenja infrastrukture i smanjenja troškova te izbjegavanja preklapanja radova.

Stalna koordinacija i razmjena informacija s relevantnim tijelima i partnerima, što je posebno važno kod EU projekata širokopojasnog pristupa, gdje je nužna dobra suradnja svih uključenih strana zbog kratkih rokova i kompleksnosti projekata.

Ovakav pristup omogućuje bržu realizaciju projekata, smanjuje administrativne prepreke i doprinosi ravnomjernom razvoju optičke mreže na nacionalnoj razini.

Postoje li problemi s pronalaženjem dovoljnog broja kvalificiranih radnika (montera, inženjera) za implementaciju i održavanje optičke mreže, te kako ih rješavate?

U procesu izgradnje i održavanja optičke mreže povremeno se javlja problem s pronalaskom dovoljnog broja kvalificiranih radnika, posebno građevinskih tehničara, montera i inženjera. Ovaj izazov je izraženiji u obalnom pojasu, gdje je tržište rada ograničeno i usmjereno na druge djelatnosti. Izazove rješavamo angažiranjem vanjskih partnera iz kopnenih dijelova Hrvatske ili onih izvan Hrvatske. Uvođenje novih partnera zahtjeva stalno ulaganje u edukaciju i razvoj zaposlenika te postepeno uhodavanje u procese.

Kako ocjenjujete poziciju Hrvatske u odnosu na druge zemlje Europske unije u pogledu razvoja širokopojasne infrastrukture?

Tijekom zadnjih par godina napravljen veliki napredak u razvoju fiksnih digitalnih infrastruktura, posebno izgradnjom optičke mreže. Pritom je u vidu korištenja VHCN mreža, rast Hrvatske i dalje sporiji od rasta EU, ali pomaci su pozitivni zahvaljujući primjeni određenih mjera. Hrvatsko tržište posljednjih godina raste i u Hrvatskom Telekomu smo ponosni na našu ulogu najvećeg investitora i na naš značajan doprinos tom rastu. Sustavno i snažno ulažemo godinama, a samo prošle godine smo uložili više od 240 milijuna eura te između ostalog izgradili 150 tisuća optičkih priključaka.

Može li se Hrvatska osloniti na pozitivne primjere iz EU-a u ubrzanju izgradnje optike?

Uvijek je dobro gledati i druge što rade kako bismo bili bolji, ali ima pozitivnih primjera i u Hrvatskoj. S obzirom na naše brojke i postignuto i izgrađeno zadnjih godina – objektivno mislim da smo mi jedan takav primjer.  Također, tome u prilog govori i da smo sve EU BB projekte završili i to u roku. Treba nam nastavak dobrog trenda deregulacije te pojednostavljenje propisa i postupaka iz područja građenja i izdavanja dozvola te usklađenje prostorno planskih dokumenata s potrebama elektroničko komunikacijskog sektora. Naročito je važno nastaviti ulaganja i u ruralnu Hrvatsku. Hrvatski Telekom je nositelj 20 projekata sufinanciranih iz europskih fondova u ruralnoj Hrvatskoj koji pokrivaju gradnju optike do 200 tisuća kućanstava, od čega je veći dio već izgrađen. Međutim, ostaje oko pola milijuna kućanstava za koja je potrebno, a još nije predviđeno, nikakvo sufinanciranje. Stvaranje 'novog vala' sufinanciranja za izgradnju mreža u ruralnim područjima bio bi nužan korak ka potpunoj digitalizaciji Hrvatske i smanjivanju digitalnog jaza.

Koliko nacionalne strategije slijede ciljeve Europske komisije za gigabitno društvo i inicijative Digital Decade 2030?

Hrvatska je i po zadnjem izvješću ‘Digitalna dekada’ (nekadašnji DESI indeks) Europske komisije ostvarila značajne pomake upravo u dijelu izgradnje digitalne infrastrukture i u godinu dana godinu skočila je čak 5 mjesta i ostvarila brži rast pokrivenosti mrežama visokog kapaciteta (VHCN) nego što je prosjek EU i time se značajno približila prosjeku EU.  Gotovo 11 postotnih poena povećala se pokrivenost VHCN-om u 2024.g. i tu smo se jako približili europskom prosjeku.  Primjerice, korak u dobrom smjeru je definitivno bila i deregulacija optičkih mreža u velikom dijelu urbanih područja koja je stupila na snagu krajem 2023. godine, budući da je deregulacija u većim gradovima omogućila konkurentnu tržišnu utakmicu među svim operatorima na tržištu. Time je olakšano korisnicima da mogu prijeći (s bakra) na korištenje mreža velikog kapaciteta.