ICTbusiness TV: MWC 2026 pokazuje smjer industrije

Krećemo s prvom ekskluzivnom TV emisijom s MWC 2026. iz Bracelone jer ovaj je sajam mjesto gdje jednostavno morate biti jer pokazuje budućnost telekom, a danas i IT odnosno ICT industrije. Novo izdanje ICTbusiness TV emisije iz Barcelone donosi pregled tema koje su obilježile MWC 2026, od umjetne inteligencije u upravljanju mrežama i automatizaciji procesa do monetizacije 5G, prvih koraka prema 5G-Advanced rješenjima i sve glasnijih rasprava o 6G arhitekturama. U fokusu nisu samo nove tehnologije, nego i ključno pitanje kako ih operatori, regulatori i dobavljači mogu pretvoriti u održive poslovne modele.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen ocjenjuje naglašava kako hrvatsko telekom tržište u europskom kontekstu stoji dobro, osobito kada je riječ o pokrivenosti mrežama i razvoju optičke infrastrukture. Ipak, upozorava da puni tržišni smisao 5G Standalone modela još ovisi o zrelosti konkretnih poslovnih slučajeva, posebno u segmentu poslovnih korisnika. Po njegovu mišljenju, regulatorna ravnoteža i dalje mora ostati između očuvanja tržišnog natjecanja i poticanja investicija, pri čemu HAKOM i europski regulatori ne vide konsolidaciju kao cilj samu po sebi. U tom kontekstu vrlo jasno poručuje da bi eventualno preuzimanje Telemacha od jednog od postojećih velikih igrača otvorilo ozbiljna pitanja tržišnog natjecanja, pa i moguće vraćanje dijela frekvencijskog spektra. Mnogo prihvatljivijim smatra scenarij u kojem bi novi vlasnik donio dodatnu razvojnu energiju, nove usluge i svjež investicijski impuls.

Obuljen posebno upozorava i na to da se europske rasprave o telekom tržištu često pojednostavljuju usporedbama sa Sjedinjenim Državama ili Kinom, iako su politički, gospodarski i tržišni uvjeti bitno drukčiji. Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, zagovara pristup koji će sankcionirati zloupotrebe, ali neće gušiti inovacije. Upravo u tom balansu vidi jedan od ključnih izazova Europe. Istodobno smatra da bi se puni potencijal mnogih 5G mogućnosti mogao snažnije ostvariti tek s dolaskom 6G mreža i arhitektura prilagođenih umjetnoj inteligenciji, uz veću ulogu softverski definiranih mreža i obrade podataka na rubu mreže.

Predsjednica Uprave i CEO Hrvatskog Telekoma Nataša Rapaić naglašava da je 2025. bila vrlo uspješna godina za Hrvatski Telekom, uz rast prihoda i EBITDA-e te rekordna ulaganja od oko 264 milijuna eura, što kompaniji osigurava snažan start u 2026. godini. U ovoj godini očekuje rast prihoda od oko tri posto i dodatno poboljšanje odnosa između indirektnih troškova i prihoda, pri čemu preferira da se taj omjer popravlja prije svega kroz rast, a ne rezanje troškova, uz nadu da će smanjenje inflacijskih pritisaka pomoći boljim rezultatima. Većina prošlogodišnjih investicija odlazila je u optičku mrežu, dok će se ove godine uz nastavak optičkih projekata veći naglasak staviti i na mobilnu mrežu kako bi se dugoročno učvrstila pozicija tržišnog lidera i korisnicima osigurala najbolja moguća kvaliteta usluge. Ukazuje da mobilni podatkovni promet raste oko 30 posto godišnje, zbog čega nove tehnologije poput 5G-a i 5G-Advanceda postaju ključne za povećanje kapaciteta i daljnji razvoj, a projekt privatne 5G stand-alone mreže u Luci Rijeka ističe kao referencu koja na velikoj skali pokazuje kako izolirano 5G okruženje donosi značajne uštede korisniku bez gradnje vlastite infrastrukture. Najavljena realizacija 5G projekata u zračnim lukama Zagreb, Zadar i Pula, sufinanciranih iz EU fondova, za nju je jasan smjer monetizacije 5G stand‑alone mreža kroz industrijske i logističke primjene te dobar temelj za budući 6G. Iako sada postoji disproporcija između razine ulaganja i prihoda, vjeruje da će se monetizacija 5G investicija postupno ubrzavati, jer indikatori potražnje u industriji i javnom sektoru djeluju ohrabrujuće. Ulogu telekoma u AI ekosustavu opisuje višeslojno: od izgradnje mreža i data centara kao temelja za umjetnu inteligenciju, preko demokratizacije AI alata širokoj i poslovnoj populaciji, do primjene AI-ja u optimizaciji vlastitih procesa. Hrvatski Telekom već koristi generativne i analitičke modele za planiranje mreže i upravljanje potrošnjom električne energije, kao i za napredni marketing i personalizaciju ponude na temelju dublje analize podataka. Konvergenciju telekom i IT usluga smatra već odavno dovršenim procesom, pri čemu se Combis u okviru grupe profilira kroz networking i sigurnosna rješenja, cloud i data centre te kibernetičku sigurnost kao ključne izvore budućih prihoda, što ICT usluge iz „beyond core“ segmenta gura u sam core poslovanja.

Predsjednik Uprave i CEO A1 Hrvatska Dejan Turk naglašava važnost ulaganja, ali i operativne učinkovitosti. A1 je 2025. završio s prihodima od gotovo 600 milijuna eura i ulaganjima od oko 80 milijuna eura, ponajprije u infrastrukturu i razvoj novih tehnologija. No za njega je ključno to da suvremeni telekom više ne može razmišljati samo o mreži, nego istodobno mora ulagati u korisničko iskustvo, automatizaciju i unutarnju efikasnost. Upravo zato A1 već dvije do tri godine koristi umjetnu inteligenciju za planiranje mreže, gdje takvi alati omogućuju bolje rezultate uz niže kapitalne izdatke. Korisnici te procese možda ne vide izravno, ali upravo u toj pozadini, smatra Turk, leži velik dio stvarne vrijednosti umjetne inteligencije za telekom sektor.

AI se pritom u A1 ne koristi samo u mreži. Kompanija je među prvima u grupi pokrenula vlastita AI rješenja za korisničku podršku u Hrvatskoj i Sloveniji, pri čemu se dio jednostavnijih korisničkih interakcija već rješava uz pomoć botova. Takvi se modeli postupno šire i na druga područja poslovanja, od financija i pravnih poslova do razvoja proizvoda, marketinga i interne produkcije sadržaja. U hrvatskom kontekstu Turk posebno vidi potencijal u sezonskoj optimizaciji mreže, jer turistički pritisak na pojedina područja, osobito uz obalu, traži fleksibilniji i precizniji pristup upravljanju kapacitetima. U tome AI može pomoći i kroz energetsku učinkovitost, odnosno preciznije upravljanje radom mreže ovisno o stvarnim potrebama.

Govoreći o tehnološkom razvoju, Turk ističe da je A1 u fazi gašenja 3G mreže kako bi oslobodio frekvencijske resurse za dodatno jačanje 4G i osobito 5G kapaciteta. Monetizaciju 5G-a vidi kao proces koji je tek na početku, ali vjeruje da se prostor novih prihoda može otvoriti kroz privatne mreže i specijalizirane sigurnosne scenarije. Među njima izdvaja i mogućnosti poput detekcije dronova uz pomoć mrežne infrastrukture, što pokazuje da buduća vrijednost 5G-a neće biti samo u većim brzinama, nego i u sasvim novim uslugama.

Slično razmišlja i predsjednik Uprave i CEO Telemach Hrvatska Adrian Ježina, koji nagrade za najbolju mobilnu mrežu u Hrvatskoj vidi kao potvrdu velikog infrastrukturnog iskoraka ostvarenog u posljednje tri do četiri godine. Za njega taj rezultat nije važan samo za kompaniju, nego i za cijelo tržište, jer snažnija konkurencija tjera sve igrače na dodatna ulaganja i podizanje kvalitete. Upravo zbog takve dinamike smatra da Hrvatska danas pripada gornjoj trećini europskih država po kvaliteti mobilnih mreža. Strategiju razvoja Telemacha sažima kroz tri temeljna stupa, infrastrukturu, zaposlenike i korisnike, jer samo njihova kombinacija može donijeti dugoročno tržišno vodstvo.

U mobilnom segmentu fokus ostaje na daljnjem širenju pokrivenosti i kapaciteta, dok Ježina u fiksnom segmentu podsjeća da je Telemach prije nekoliko godina praktički krenuo od nule, a danas raspolaže optičkom mrežom koja pokriva oko 300 tisuća kućanstava. Kao jednu od važnih konkurentskih prednosti ističe brzinu priključenja korisnika i sposobnost povezivanja infrastrukture s dodatnim sadržajima i uslugama, uključujući pay TV. Istodobno naglašava da je Hrvatska među tržištima koja su vrlo brzo podignula 5G mreže, što domaću industriju stavlja u dobru poziciju za sljedeću fazu razvoja.

Govoreći o budućnosti, Ježina potvrđuje da je Telemach već testirao 5,5G u laboratorijskim uvjetima, ali procjenjuje da će za širu komercijalnu potrebu i standardizaciju ipak trebati još nekoliko godina. U širem europskom kontekstu upozorava da problem nije razina konkurencije u Hrvatskoj, nego rascjepkanost europskog telekom tržišta, koje s velikim brojem operatora teže osigurava dovoljno kapitala, znanja i razvojne snage za globalnu tehnološku utakmicu. Upravo zato rasprava o budućnosti telekoma više nije samo pitanje mreže, nego i pitanje industrijske strategije, investicijske sposobnosti i brzine prilagodbe novom digitalnom okruženju.

Zajednička poruka svih sugovornika iz Barcelone prilično je jasna. Telekom industrija ulazi u fazu u kojoj se konkurentnost više neće mjeriti samo pokrivenošću i brzinom, nego sposobnošću da se mreže pretvore u inteligentne, automatizirane i poslovno održive platforme. Umjetna inteligencija, napredne 5G funkcionalnosti, optička infrastruktura i budući 6G koncepti više nisu odvojene teme, nego dijelovi iste transformacije. Upravo zato ovogodišnja ICTbusiness TV emisija s MWC-a ne donosi samo pregled trendova, nego i vrlo konkretnu sliku toga kako će izgledati sljedeća faza razvoja hrvatskog i europskog telekom tržišta.