ICTbusines TV: AI, spektar i mreže budućnosti

Ovogodišnji MWC u Barceloni pokazuje da se telekom industrija istodobno suočava s pritiskom na postojeće resurse i otvara prostor za potpuno nove načine upravljanja mrežama. U ekskluzivnoj ICTbusiness TV emisiji razgovara se o spektru kao ograničenom državnom resursu, privatnim mobilnim mrežama u kritičnoj infrastrukturi, satelitskom povezivanju udaljenih područja te AI sustavima koji postupno ulaze u operativne i korisničke procese.

Radiofrekvencijski spektar postaje sve važniji i opterećeniji resurs dok se Europa priprema za daljnji razvoj 5G-a i budući 6G, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness TV Danjel Vidaković, rukovoditelj odjela upravljanje RF spektrom, HAKOM. Posebno upozorava na dugogodišnje smetnje koje talijanske FM postaje stvaraju hrvatskim radijskim programima duž obale. Problem televizijskih frekvencija ranije je riješen europskim mehanizmima, ali analogni radio i dalje ostaje otvoreno pitanje. Europska komisija zato je od Italije zatražila konkretan plan i rokove za uklanjanje prekograničnih smetnji. Ako ponuđene mjere ne budu zadovoljavajuće, postupak može biti dodatno eskaliran, uključujući i Europski sud. Vidaković očekuje da će taj pritisak napokon dovesti do odgovornijeg pristupa talijanske administracije. Hrvatska je već dodijelila pionirske frekvencijske pojaseve za 5G, ali uvođenje 5G Standalone mreže traži dodatna ulaganja i jasne korisničke slučajeve. Za budući 6G posebno se razmatra gornji dio pojasa od 6 GHz, u kojem bi mobilna industrija mogla dobiti nekoliko stotina megaherca novog spektra.

Privatna 5G mreža trebala bi cijelo operativno područje zračne luke pretvoriti u sigurno i pouzdano digitalno radno okruženje, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness TV Marin Tica, direktor informatike Međunarodne zračne luke Zagreb. Dio poslova na zračnoj strani danas nije pokriven internom mrežom pa se zaposlenici moraju oslanjati na javne operatore i dodatne sigurnosne mjere. Cilj je omogućiti rad s tabletima, prijenosnim računalima i drugim uređajima na bilo kojoj lokaciji unutar aerodromskih operacija. Time bi se smanjio i broj uređaja koje pojedini zaposlenici, poput vatrogasaca, moraju nositi tijekom rada. Sigurna mreža važna je i za dronove, inspekciju asfaltnih površina te donošenje odluka u stvarnom vremenu. Dugoročno bi trebala podržati automatizaciju, robotiku i druge napredne procese. Zračna luka želi izgraditi centraliziranu platformu za avioprijevoznike, zemaljske službe, trgovine, rent-a-car kompanije i druge partnere. Putnici možda neće odmah vidjeti samu mrežu, ali bi njezin učinak trebali osjetiti kroz sigurnije, učinkovitije i kvalitetnije usluge.

Bliski istok i Afrika izrazito su neujednačeno telekom tržište, od tehnološki vodećih država Perzijskog zaljeva do područja u kojima je mobilna mreža glavni pristup internetu, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness TV Karim Yacin, analitičar za Bliski istok i Afriku, Ookla. Zaljevske države među globalnim su predvodnicima zahvaljujući ranim ulaganjima u 5G, snažnoj optičkoj infrastrukturi i poticajnoj regulativi. Sjeverna Afrika ubrzano sustiže razvijenija tržišta kroz širenje optike i nova 5G lansiranja. U podsaharskoj Africi mobilni operatori i dalje nose najveći dio internetske povezivosti jer je fiksna infrastruktura ograničena. Istodobno satelitski sustavi u niskoj Zemljinoj orbiti postaju važna zamjena za klasični fiksni pristup. Ooklini podaci pokazuju da Starlink u pojedinim mjerenjima ostvaruje rezultate usporedive s optikom i bolje od brojnih lokalnih pružatelja pristupa. Sljedeći korak bit će izravno povezivanje pametnih telefona sa satelitima, za što već nastaju partnerstva operatora i satelitskih kompanija. Ipak, satelitske usluge još ne mogu zamijeniti lokalne mobilne mreže, a države će morati procijeniti rizike ovisnosti o stranim sustavima.

Agentni AI mijenja dosadašnji model automatizacije jer mreži omogućuje da prikuplja podatke, tumači ih i predlaže sljedeću najbolju akciju, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness TV Eoin Coughlin, globalni tehnološki direktor i voditelj za telekomunikacijsku industriju, IBM Software. Za razliku od starijih sustava temeljenih na unaprijed definiranim pragovima, novi modeli mogu dinamički uključivati različite specijalizirane agente. Oni analiziraju vremenske serije, servisne zapise, priručnike i povijesne incidente kako bi otkrili probleme koji nisu vidljivi na klasičnim nadzornim pločama. Takvi se sustavi zasad razvijaju paralelno s postojećim OSS i BSS platformama, a ne kao njihova trenutačna zamjena. IBM naglašava da svaki AI projekt mora biti vezan uz jasan poslovni rezultat i realan trošak implementacije. U korisničkim procesima AI može prepoznati račune koji bi mogli izazvati nezadovoljstvo, pojasniti nove stavke i smanjiti odlazak korisnika. Veliku priliku za operatore vidi i u izgradnji suverenih AI platformi za javni sektor, zdravstvo i poduzeća. Telekomi za to već imaju podatkovne centre, infrastrukturu i regulatorno iskustvo, a posebno mogu pomoći manjim tvrtkama koje nemaju vlastite IT timove za izgradnju takvih sustava.