HUP: Potrošnja i investicije usporavaju, a najave novih poreza dodatni su udar

Godišnji rast hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju 2026. usporio je na 1,7 posto, nakon rasta od 2,2 posto u prva tri mjeseca godine. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da struktura rasta pokazuje slabljenje osobne potrošnje i investicija, dok se gospodarstvo sve više oslanja na javni sektor, građevinarstvo i manji broj izvoznih djelatnosti.

Osobna potrošnja u drugom tromjesečju porasla je 0,5 posto na godišnjoj razini, nakon rasta od 2,6 posto u prvom tromjesečju. Do usporavanja je došlo unatoč realnom rastu plaća i visokoj zaposlenosti. HUP ističe da je, izuzme li se pandemijsko razdoblje, riječ o najnižoj stopi rasta potrošnje kućanstava od trećeg tromjesečja 2015., kada je iznosila 0,4 posto. Time je, prema ocjeni udruge, gotovo nestao jedan od glavnih oslonaca gospodarskog rasta posljednjih godina.

HUP u tom kontekstu upozorava i na sve izraženiji jaz između rasta plaća i produktivnosti.

"Od 2019. realna produktivnost povećana je oko 13%, dok su realna primanja zaposlenih porasla oko 29%. Taj se jaz više ne može trajno financirati bez posljedica za marže, ulaganja i konkurentnost. Udio naknada zaposlenima dosegnuo je 49,6% BDP-a, dok je udio bruto dobiti smanjen na 33,5% BDP-a. Rast primanja zato mora imati snažnije uporište u novoj dodanoj vrijednosti", zaključak je HUP-a.

Usporavanje je zabilježeno i kod investicija. Bruto investicije u fiksni kapital povećane su 1,7 posto, nakon rasta od 2,5 posto u prvom tromjesečju i sedam posto krajem prošle godine.

Građevinarstvo je istodobno povećalo realnu dodanu vrijednost za 3,1 posto, nakon rasta od 2,8 posto početkom godine. HUP smatra da se investicijska aktivnost zbog toga sve više oslanja na građevinarstvo, dok ostali oblici ulaganja gube zamah. Prema procjeni udruge, bez građevinarstva bi ukupna investicijska aktivnost najvjerojatnije bila negativna.

Takav trend smatraju problematičnim i zbog razine produktivnosti hrvatskog gospodarstva. Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u Hrvatskoj iznosi oko 53 posto prosjeka Europske unije, zbog čega HUP ulaganja u opremu, tehnologiju i automatizaciju smatra ključnima za povećanje potencijala gospodarskog rasta.

Za razliku od osobne potrošnje i investicija, državna potrošnja ubrzala je s 0,7 posto u prvom na dva posto u drugom tromjesečju. Realna dodana vrijednost u javnoj upravi i obrani, obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi povećana je 2,9 posto.

Prema procjeni HUP-a, bez doprinosa državne potrošnje i građevinskih aktivnosti ukupna stopa gospodarskog rasta iznosila bi oko jedan posto ili manje. Udruga pritom upozorava da se masa plaća u javnom sektoru kreće oko 14 posto BDP-a, dok se fiskalni deficit približava maastrichtskom kriteriju od tri posto BDP-a. Zbog toga smatra da je prostor za daljnje povećavanje trajnih tekućih rashoda vrlo ograničen.

Slabiji rezultati zabilježeni su i u industriji. Prerađivačka industrija u drugom tromjesečju stagnirala je, nakon rasta od 1,1 posto početkom godine, dok je dodana vrijednost ukupne industrije pala za 0,5 posto. Poboljšanje industrijske proizvodnje zabilježeno u lipnju tako nije bilo dovoljno za oporavak aktivnosti na razini cijelog tromjesečja.

Pozitivniji trend vidljiv je u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Izvoz roba i usluga realno je povećan tri posto, nakon pada od 1,6 posto u prvom tromjesečju. Izvoz roba porastao je 5,2 posto.

HUP, međutim, upozorava da je rast izvoza snažno koncentriran na nekoliko djelatnosti. Prednjače energetski i kemijski sektor, uključujući naftne derivate, zatim elektroindustrija i dio prehrambene industrije. Izvozni oporavak zbog toga se još nije proširio na veći dio prerađivačkog sektora. Uvoz roba i usluga istodobno je povećan 3,4 posto.

Udruga se u analizi ponovno osvrnula i na mogućnost uvođenja poreza na takozvanu prekomjernu profitnu maržu, čemu se protivi zbog mogućeg utjecaja na ulaganja.

"U takvom trenutku uvođenje poreza na tzv. prekomjernu profitnu maržu izravno potkopava kapacitet poduzeća za ulaganja. Dodatno oporezivanje dobiti smanjuje prostor za reinvestiranje i povećava nepredvidivost poslovnog okruženja. Pogrešno je jednako tretirati poduzeća koja su dobit povećala ulaganjima u tehnologiju, automatizaciju i nova tržišta te ona koja su profitirala zbog izvanrednih tržišnih okolnosti", zaključak je HUP-a.

Rast BDP-a od 1,7 posto HUP tumači kao potvrdu izraženijeg usporavanja hrvatskog gospodarstva tijekom prve polovice godine. Takav rezultat ujedno znači da će za ostvarivanje ranije HUP-ove procjene rasta od oko 2,5 posto u cijeloj 2026. biti potreban snažniji gospodarski rezultat u nastavku godine.

Udruga smatra da bi se održiviji gospodarski rast trebao u većoj mjeri temeljiti na privatnim investicijama, širem krugu izvoznika i povećanju produktivnosti. Prema HUP-u, bez snažnijeg povećanja dodane vrijednosti dugoročno neće biti moguće istodobno održavati rast plaća, ulaganja i konkurentnosti.