HT spaja optiku, cloud i kibernetičku sigurnost

Hrvatska telekomunikacijska infrastruktura posljednjih se godina ubrzano mijenja, a optika, 5G, cloud i podatkovni centri sve se više promatraju kao dio istog sustava. Hrvatski Telekom u odgovorima za ICTbusiness Media navodi da je pokrivenost kućanstava optikom porasla s 39 na 78 posto te da je dosegnuto milijun kućanstava i poslovnih korisnika pokrivenih optičkom infrastrukturom. U tvrtki istodobno ističu da 5G pokrivenost iznosi oko 98 posto, dok najveći razvojni izazovi ostaju ruralna područja i veće korištenje infrastrukture koja je već izgrađena.

Sljedeći investicijski ciklus neće, međutim, biti samo nastavak dosadašnjeg širenja mreže. Rast clouda, podatkovnih centara i umjetne inteligencije povećava potrebe za kapacitetom, nižom latencijom, većom redundancijom i sigurnošću. Telekom više nije samo pružatelj pristupa internetu, nego operator infrastrukture koja istodobno povezuje korisnike, poslovne sustave, cloud platforme i podatkovne centre.

U HT-u otpornost mreže opisuju kao jedan od temeljnih principa projektiranja. Kritična infrastruktura oslanja se na redundantne sustave, rezervno napajanje i alternativne prijenosne pravce, dok procedure kontinuiteta poslovanja i oporavka trebaju spriječiti da pojedinačni kvar automatski postane prekid usluge. Autonomija rezervnog napajanja razlikuje se prema vrsti i važnosti lokacije, a u kriznim situacijama prioritet dobivaju dijelovi infrastrukture s najvećim utjecajem na korisnike i dostupnost komunikacijskih usluga.

Kibernetička sigurnost pritom se ne odvaja od kontinuiteta poslovanja. Iz Hrvatskog Telekoma navode da kombiniraju tehnologiju, nadzor 24 sata dnevno, jasno definirane procese i stručnost ljudi. HT i Combis djeluju kao Centar izvrsnosti za kibernetičku sigurnost Deutsche Telekom Grupe, što omogućuje razmjenu informacija o prijetnjama na razini mreže u 14 zemalja. NIS2 se pritom ne promatra kao završna točka, nego kao dio kontinuiranog upravljanja rizicima, dobavljačkim lancem, kritičnim sustavima i planovima oporavka.

Takva se logika prenosi i na podatkovne centre. HT upravlja s pet podatkovnih centara i uz kolokaciju nudi povezivost, migracije, održavanje, cloud i kibernetičku zaštitu. Iz kompanije navode da Hrvatska ima priliku postati važniji regionalni digitalni čvor zahvaljujući telekomunikacijskoj infrastrukturi, ICT sektoru i geografskom položaju, ali uz četiri uvjeta: dostupnu energiju, međunarodnu povezivost, predvidiv regulatorni okvir i brže administrativne procese.

Digitalni suverenitet HT definira kao sposobnost izbora, kontrole i otpornosti, a ne kao zatvaranje prema globalnim tehnologijama. Ključno je znati gdje se nalaze kritični podaci, tko im može pristupiti i prema kojem se pravnom okviru obrađuju. Lokalni podatkovni centri, nacionalne mreže, cloud kapaciteti i domaće kompetencije u kibernetičkoj sigurnosti zato imaju stratešku vrijednost, ali ne isključuju korištenje globalnih platformi.

Model koji se iz tih odgovora nazire hibridan je. Kritični podaci i sustavi mogu ostati lokalno ili unutar europske jurisdikcije, dok se globalne platforme koriste ondje gdje donose tehnološku ili tržišnu prednost. Ključni rizik nije sama prisutnost velikog dobavljača, nego situacija u kojoj korisnik nema realnu alternativu ili izlaznu strategiju.

Za hrvatsko tržište to znači da će sljedeća faza digitalizacije biti manje vidljiva od dosadašnje gradnje baznih stanica i optičkih priključaka, ali infrastrukturno zahtjevnija. Potrebni su veći podatkovni kapaciteti, sigurniji dobavljački lanci, više energije, bolja međunarodna povezanost i operativna otpornost. Telekom operatori u tom se modelu pretvaraju u integratore mreže, clouda, podatkovnih centara i kibernetičke sigurnosti.

* Projekt izrade serijala tekstova pod zajedničkim naslovom „Čija je digitalna Hrvatska? – Infrastruktura, sigurnost i interesi iza digitalne budućnosti države“ objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.