Link: https://www.ictbusiness.info / poslovanje / hrvatska-se-na-listi-digitalne-konkurentnosti-popela-za-4-mjesta-na-44
Hrvatska se na listi digitalne konkurentnosti popela za 4 mjesta na 44
Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate izvješća „IMD - Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018.“. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 44. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije što je poboljšanje pozicije za 4 mjesta u odnosu na prošlu godinu.
IMD - Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti analizira i rangira sposobnost zemalja da usvoje digitalne tehnologije kako bi potaknuli njihovu primjenu u javnim uslugama, poslovnim modelima i društvu općenito. Temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 50 kriterija.
Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane vlade, gospodarstva i društva općenito.
„Konačno svjedočimo poboljšanju pozicije Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti. Rezultat je to i pozitivnih iskoraka koje je napravila Vlada u afirmaciji informacijskih tehnologija u javnom sektoru i obrazovanju te daljnjim pomacima u korištenju e-usluga.
ICT je horizontalna industrija koja utječe i omogućava rast konkurentnosti i svih ostalih industrija, uključujući i javni sektor, te snažnijom primjenom ICT-a možemo omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske.
Kako bismo dosegli potrebne tehnološke standarde i značajnije pomake u ovom dijelu, moramo se još odlučnije postaviti na provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva. Ne smijemo odlagati promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira te donošenja odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture.» istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
IMD - Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti
WDC 2018 | Zemlja | WDC 2017 | WDC 2018 | Zemlja | WDC 2017 | |
1 | SAD | 3 | 33 | Češka | 32 | |
2 | Singapur | 1 | 34 | Slovenija | 34 | |
3 | Švedska | 2 | 35 | Latvija | 35 | |
4 | Danska | 5 | 36 | Poljska | 37 | |
5 | Švicarska | 8 | 37 | Čile | 40 | |
6 | Norveška | 10 | 38 | Kazahstan | 38 | |
7 | Finska | 4 | 39 | Tajland | 41 | |
8 | Kanada | 9 | 40 | Rusija | 42 | |
9 | Nizozemska | 6 | 41 | Italija | 39 | |
10 | UK | 11 | 42 | Saudijska Arabija | 36 | |
11 | Hong Kong | 7 | 43 | Bugarska | 45 | |
12 | Izrael | 13 | 44 | Hrvatska | 48 | |
13 | Australija | 15 | 45 | Jordan | 56 | |
14 | Južna Koreja | 19 | 46 | Mađarska | 44 | |
15 | Austrija | 16 | 47 | Rumunjska | 54 | |
16 | Tajvan | 12 | 48 | Indija | 58 | |
17 | UAE | 18 | 49 | Južna Afrika | 47 | |
18 | Njemačka | 17 | 50 | Slovačka | 43 | |
19 | Novi Zeland | 14 | 51 | Meksiko | 49 | |
20 | Irska | 21 | 52 | Turska | 52 | |
21 | Island | 23 | 53 | Grčka | 50 | |
22 | Japan | 27 | 54 | Cipar | 53 | |
23 | Belgija | 22 | 55 | Argentina | 57 | |
24 | Luksemburg | 20 | 56 | Filipini | 46 | |
25 | Estonija | 26 | 57 | Brazil | 55 | |
26 | Francuska | 25 | 58 | Ukrajina | 60 | |
27 | Malezija | 24 | 59 | Kolumbija | 58 | |
28 | Katar | 28 | 60 | Peru | 62 | |
29 | Litva | 29 | 61 | Mongolija | 61 | |
30 | Kina | 31 | 62 | Indonezija | 59 | |
31 | Španjolska | 30 | 63 | Venezuela | 63 | |
32 | Portugal | 33 |
Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Kanada, Ujedinjeno kraljevstvo, Australia, Južna Koreja, Tajvan, Njemačka, Japan, Francuska i Malezija. Izvješće pokazuje da zemlje u kojima vladine institucije podržavaju i uključuju digitalizaciju u svoj razvoj prednjače u tehnološkim inovacijama.
Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske
2018. | 2017. | Promjena | |
Ukupan rang na ljestvici | 44 | 48 | +4 |
Znanje | 43 | 50 | +7 |
Talent | 59 | 59 | 0 |
Obuka i obrazovanje | 36 | 41 | +5 |
Koncentracija znanja | 32 | 35 | +3 |
Tehnologija | 49 | 47 | -2 |
Pravni okvir | 55 | 52 | -3 |
Kapital | 52 | 52 | 0 |
Tehnološki okvir | 43 | 40 | -3 |
Spremnost za budućnost | 54 | 56 | +2 |
Usvajanje tehnologije | 37 | 43 | +6 |
Poslovna agilnost | 63 | 62 | -1 |
IT integracija | 49 | 46 | -3 |
Na razini 3 faktora digitalne konkurentnosti pozitivni pomaci napravljeni su:
- Znanje - obuka i obrazovanje te poboboljšanje indeksa koncentracije znanja;
- Spremnost za budućnost - poboljšanje indeksa usvajanja tehnologije.
Indikatori koji poboljšavaju našu poziciju u okviru 3 osnovna stupa digitalne konkurentnosti su:
- Znanje
Odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije.
- Tehnologija
Investicije u telekomunikacije.
- Spremnost za budućnost
e-sudjelovanje.
Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori:
- međunarodno iskustvo
- strana visoko kvalificirana radna snaga
- obuka zaposlenika
- imigracijski zakoni
- stavovi prema globalizaciji
- agilnost kompanija
- korištenje velikih podataka i analitike
- transfer znanja
- javno privatno partnerstvo
Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine, a metodolgija nije znatnije promijenjena još od 1997. godine, uslijed čega postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duži vremenski period.