HPB priprema prihvat kvalificiranog e-potpisa

Prihvaćanje kvalificiranog elektroničkog potpisa u hrvatskom bankarskom sustavu još nije jednako razvijeno u svim bankama, iako europski regulatorni okvir kvalificiranom elektroničkom potpisu daje jednak pravni učinak kao vlastoručnom potpisu. Hrvatska poštanska banka sada potvrđuje da radi na tehnološkoj infrastrukturi koja bi trebala omogućiti širu digitalnu obradu dokumentacije i prihvat kvalificirano elektronički potpisanih dokumenata.

HPB provodi projekt uvođenja sustava za upravljanje digitaliziranim dokumentima i platforme za elektronički potpis u okviru višegodišnjeg programa digitalne transformacije banke. Nakon što budu uspostavljeni potrebni tehnički i organizacijski preduvjeti, banka će omogućiti prihvat dokumenata potpisanih kvalificiranim elektroničkim potpisom, odnosno QES-om, u skladu s važećim propisima, navode u odgovoru za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. 20261006_ICTBusiness.info_e-pot…

Odgovor HPB-a istodobno pokazuje koliko je pitanje elektroničkog potpisa u bankarstvu šire od same pravne valjanosti potpisa. Za banku nije dovoljno utvrditi da je dokument elektronički potpisan. Sustav mora provjeriti identitet potpisnika, valjanost certifikata, integritet dokumenta te, kod poslovnih korisnika, ovlasti osobe koja potpisuje dokument u ime tvrtke. Upravo povezivanje tih provjera s postojećim bankarskim procesima, sustavima za upravljanje dokumentacijom i pravilima za identifikaciju korisnika jedan je od ključnih tehnoloških koraka prema potpuno digitalnom poslovanju.

Potencijal takvih rješenja vidljiv je i na svjetskom tržištu. Globalno tržište digitalnih potpisa procjenjuje se u 2026. na približno 17,7 milijardi dolara, a do 2031. moglo bi dosegnuti više od 66 milijardi dolara. To predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta veću od 30 posto. Najveći dio potražnje dolazi iz poslovnog segmenta, dok se posebno snažan rast očekuje kod rješenja temeljenih na računalnom oblaku i integraciji elektroničkog potpisa s digitalnim identitetom, upravljanjem dokumentima i poslovnim procesima.

Financijski sektor pritom je jedno od prirodnih područja primjene. Digitalizacija otvaranja računa, ugovaranja proizvoda, kreditnih procesa, punomoći i komunikacije s poslovnim korisnicima teško može biti potpuna ako pojedini dokumenti na kraju postupka i dalje zahtijevaju ispis, vlastoručni potpis ili fizički dolazak korisnika. Elektronički potpis zato sve manje funkcionira kao zasebna aplikacija, a sve više postaje dio cjelovitog digitalnog procesa koji povezuje identifikaciju, autentikaciju, potpisivanje i arhiviranje dokumenta.

Dodatni poticaj dolazi iz Europske unije. Europska lisnica za digitalni identitet trebala bi korisniku omogućiti da kroz jedno digitalno okruženje dokazuje identitet, koristi vjerodajnice i izrađuje kvalificirani elektronički potpis. QES izrađen kroz europsku lisnicu imat će istu pravnu valjanost kao vlastoručni potpis, što posebno mijenja perspektivu za banke i druge regulirane industrije koje posluju s velikim brojem korisnika i dokumenata.

Za HPB je zato sada ključno koliko će brzo najavljeni projekt prijeći iz faze izgradnje infrastrukture u svakodnevnu primjenu. Tek tada će se moći vidjeti koje će vrste zahtjeva, izjava i ugovora korisnici moći dostavljati potpuno digitalno, kako će banka validirati potpise različitih kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja te hoće li isti proces vrijediti i za građane i za poslovne korisnike.

Širi je smjer, međutim, jasan. Bankarsko poslovanje postupno se pomiče od digitalizacije pojedinih usluga prema potpuno digitalnim procesima u kojima fizički dokument više nije nužna završna točka transakcije. U tom modelu kvalificirani elektronički potpis više nije dodatna funkcionalnost internetskog ili mobilnog bankarstva, nego jedan od temeljnih elemenata digitalnog identiteta i pravno valjanog poslovanja na daljinu.