Hoće li 21. prosinca biti proglašen Danom prvog hrvatskog satelita?

Točno godinu dana nakon što je u orbitu uspješno lansiran prvi hrvatski satelit CroCube, nacionalno udruženje svemirske industrije HISPACE pokrenulo je službenu inicijativu da se 21. prosinca proglasi Danom prvog hrvatskog satelita. Inicijativa je upućena kao obilježavanje tehnološkog iskoraka kojim je Hrvatska, zahvaljujući volonterskom radu tima okupljenog oko misije CroCube, prvi put dobila vlastiti objekt u svemiru i time se uključila u globalni svemirski sektor.

Predsjednik HISPACE-a Bernard Ivezić ističe da je, iako je veći dio satelitske platforme nabavljen kao komercijalno rješenje, domaći doprinos bio ključan za realizaciju projekta. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se okupilo dovoljno znanja i inženjerske stručnosti da SpaceX dopusti lansiranje CroCubea na raketi Falcon 9, zajedno sa satelitima čija vrijednost doseže milijunske iznose. Hrvatski satelit morao je proći ista stroga testiranja kao i znatno veći sustavi, što Ivezić navodi kao dokaz visoke razine izvrsnosti tima od više od 30 stručnjaka koji su na projektu radili tri godine.

CroCube je lansiran 21. prosinca 2024. godine s američke svemirske baze Vandenberg u Kaliforniji, u sklopu misije Bandwagon-2 raketom Falcon 9 tvrtke SpaceX. Satelit se od rakete uspješno odvojio u 14:16 sati po hrvatskom vremenu i započeo let u trajnoj niskoj Zemljinoj orbiti na visini od oko 510 kilometara. Prva radio-komunikacija sa Zemljom uspostavljena je u 15:05 sati, a u 20:16 sati, tijekom preleta iznad Hrvatske, CroCube je poslao svoju prvu poruku: “Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda! Croatia is in space!”, citirajući stih Antuna Branka Šimića.

Iako se radi o malom satelitu formata 1U CubeSat, CroCube je označen kao jedan od najvećih tehnoloških iskoraka u modernoj hrvatskoj povijesti. Projekt koji je započeo kao inicijativa grupe entuzijasta rezultirao je nizom prvih i trajnih postignuća za domaću znanost i industriju. CroCube je prvi satelit sastavljen u Hrvatskoj, a njegovo sklapanje obavljeno je u čistoj sobi Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U orbitu je ponio i prvi hrvatski korisni teret, elektronički sustav AstroTron 1000, koji je dizajnirala i proizvela hrvatska tvrtka Pulsar Labs pod vodstvom Ante Medića, čime je po prvi put domaći hardver izrađen u Hrvatskoj završio u svemiru.

Satelit je također prvi koji je od hrvatskog regulatora HAKOM-a dobio dozvolu za upotrebu frekvencija za komunikaciju, pod oznakom 9A0CC, pri čemu je u postupku sudjelovao Željko Ulip iz Radio kluba Zagreb kroz koordinaciju s HRS-om i IARU-om. CroCube je ujedno i prvi hrvatski svemirski objekt koji su građani mogli pratiti putem mobilne aplikacije, razvijene uz sudjelovanje domaćih tvrtki Notch i Exevio. Zahvaljujući prijenosu znanja iz Češke i Slovačke u Hrvatsku preko tvrtke Spacemanic, satelit je uspješno prošao cjelokupan proces isporuke i lansiranja putem njemačkog Exolauncha, partnera koji izravno surađuje sa SpaceX-om.

Projekt je imao i obrazovni učinak. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu student Matija Makoter, pod mentorstvom izvanrednog profesora dr. sc. Danijela Rohdea i uz članstvo dr. sc. Vernese Smolčić u povjerenstvu, izradio je i obranio diplomski rad pod nazivom “Aspekti oblikovanja i realizacije malog satelita”. Riječ je o prvom praktičnom diplomskom radu u Hrvatskoj koji se bavio stvarnim inženjerskim procesom sastavljanja i testiranja satelita, a ne isključivo teorijskim razmatranjima.

CroCube je dobio i službenu međunarodnu identifikaciju. Dodijeljena mu je oznaka NORAD ID 62394, koja je unesena u više neovisnih baza podataka, uključujući N2YO, SatNOGS, SatelliteMap i nanosats.eu, kao i međunarodna oznaka COSPAR 2024-247T. Time je satelit postao službeno priznat svemirski objekt koji je prošao sve potrebne međunarodne regulatorne i proceduralne korake, uključujući usklađivanje s ITU i IARU pravilima, upis u Space-Track katalog američkog Svemirskog zapovjedništva te licenciranje u Hrvatskoj. Ivezić ističe da ti identifikacijski brojevi predstavljaju dokaz da je hardver dizajniran i sastavljen u Hrvatskoj zadovoljio najstrože svjetske tehničke i administrativne standarde.

Udruženje HISPACE osnovano je nakon realizacije misije CroCube, na temelju suradnje i iskustva stečenih tijekom volonterskog rada na projektu. Osnivači udruženja, Tanja Prlenda Skenderija, Vedrana Radetić, Jakov Čudina i Bernard Ivezić, ujedno su bili i volonteri na misiji. Iz udruženja navode da su Tanja Prlenda Skenderija i Vedrana Radetić, zajedno s Danielom Jović, pokrenule misiju CroCube i osmislile njezin vizualni identitet. HISPACE danas djeluje kao neovisno udruženje s ciljem razvoja nacionalne svemirske industrije i jačanja hrvatske prisutnosti u tom sektoru.

Inicijativa da se 21. prosinca proglasi Danom prvog hrvatskog satelita, prema HISPACE-u, zamišljena je kao simbolično priznanje volonterima koji su sudjelovali u projektu CroCube, ali i kao poticaj daljnjem razvoju svemirskih aktivnosti u Hrvatskoj. Udruga izražava nadu da bi taj datum u budućnosti mogao dobiti i službeni nacionalni status te pridonijeti strateškom cilju Hrvatske, punopravnom priključenju Europskoj svemirskoj agenciji.