HAKOM okupio ključne dionike tržišta elektroničkih komunikacija na Danu tržišta 2026.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) danas je u Zagrebu održala tradicionalni Dan tržišta, godišnje okupljanje predstavnika operatora, industrije, regulatornih tijela i stručne javnosti posvećeno aktualnim izazovima i budućem razvoju tržišta elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj. Program je obuhvatio rasprave o pravima korisnika, budućnosti europskog regulatornog okvira, tržišnim kretanjima cijena internetskih usluga te rezultatima pet godina razvoja 5G mreža u Hrvatskoj.

Pozdravne riječi u ime Vlade Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića uputio je Krešo Antonović, ravnatelj u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Istaknuo je kako su elektroničke komunikacije danas mnogo više od infrastrukture te su temelj konkurentnog gospodarstva, digitalne transformacije i nacionalne otpornosti. - Vlada RH razvoj modernih, sigurnih i pouzdanih digitalnih usluga i digitalne infrastrukture smatra jednim od najvažnijih preduvjeta daljnjeg gospodarskog rasta i podizanja standarda naših građana. Hrvatska želi biti zemlja koja ne prati samo tehnološke promjene i trendove već ih i aktivno oblikuje. To znači nastaviti stvarati uvjete za ulaganje u digitalne mreže, ubrzavati digitalnu transformaciju gospodarstva i javnih usluga te poticati inovacije i razvoj novih tehnologija, a istodobno očekujemo da se tehnološki napredak osjeti u svakodnevnom životu hrvatskih građana kroz kvalitetnije usluge, pristupačne cijene, bolju povezanost i učinkovitu zaštitu korisničkih prava. – naveo je Antonović.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen istaknuo je važnost kontinuiranog dijaloga svih sudionika tržišta kako bi se osigurao daljnji razvoj elektroničkih komunikacija, ulaganja u infrastrukturu te visoka razina zaštite korisnika. Zahvalio je operatorima na kontinuiranim ulaganjima u mreže, brizi o kibernetičkoj sigurnosti i sigurnosti mreža te istaknuo važnost otpornosti komunikacijske infrastrukture. -Otpornost i sigurnost imaju svoju cijenu. Zato se mora promišljeno pristupati sigurnosnim ulaganjima kako bi mjere koje poduzimamo bile utemeljene na procjeni rizika i kako bismo s raspoloživim sredstvima postigli najveću moguću razinu sigurnosti i otpornosti, istaknuo je Obuljen. Naglasio kako HAKOM očekuje preuzimanje cijelog niza dodatnih poslova iz područja koje je usko povezano s elektroničkim komunikacijama i gdje su one temelj da HAKOM uopće može preuzeti takve poslove, a to su poslovi regulacije vezani uz Akt o umjetnoj inteligenciji, Akt o podacima i cyber resilience.

Nakon uvodnog obraćanja Ivan Gilja (HAKOM) predstavio je najnovije pokazatelje stanja na tržištu elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj i aktualne trendove koji oblikuju njegovo daljnje kretanje.

Jedna od središnjih tema konferencije bila su korisnička prava. Panel raspravu moderirao je ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta, a u raspravi su sudjelovali Dariana Karlić (A1), Neven Alujević (HT), Petra Nakić (Telemach) i Marko Paripović (udruga Potrošački centar). Sudionici su raspravljali o transparentnosti ugovornih uvjeta, cijeni, kvaliteti usluge, postupcima raskida ugovora te izazovima povezanim s razlikama između oglašenih i stvarno dostupnih brzina pristupa internetu. Istaknuta je važnost jasne i pravodobne komunikacije s korisnicima te daljnjeg unapređenja kvalitete usluga i zaštite korisničkih prava. Predstavnici operatora predstavili su i primjere dobre prakse. Telemach je ukazao na izazove korištenja mobilnih usluga u pograničnim područjima te korisnicima omogućio opciju sprječavanja automatskog povezivanja na strane mreže. Hrvatski Telekom predstavio je tehničko rješenje koje je rezultiralo smanjenjem broja prigovora za više od 30 posto, dok je A1 Hrvatska predstavio virtualnu asistenticu koja ubrzava rješavanje korisničkih upita i poteškoća. Na panelu se razgovaralo i o indeksaciji, ponudama prodajnih predstavnika koje su često zavaravajuće, a zanimljiva ideja došla je iz potrošačke udruge o tomu da prodajne predstavnike prije obavljanja poslova educira HAKOM. Naglašeno je kako je važna obostrana odgovornost, a korisnici često ne čitaju ugovore. Najvažnije pravo koje korisnici trebaju ostvariti su pravo na slobodu izbora usluge, odabir operatora, zagarantiranu kvalitetu, edukaciju i kad izbor zakaže - pravo na prigovor.

Posebnu pozornost privukla je panel rasprava o prijedlogu europske Uredbe o digitalnim mrežama (Digital Networks Act) i njezinom mogućem utjecaju na tržište elektroničkih komunikacija, koju je moderirao Domagoj Maričić (HAKOM). U raspravi su sudjelovali Milan Zaletel (A1), Veronica Bocarova (Cullen International), Tonko Obuljen (HAKOM), Siniša Đuranović (HT) i Danijela Bistrički Morović (Telemach). Veronica Bocarova predstavila je zakonodavni postupak donošenja Uredbe, naglasivši kako prijedlog prolazi redovnu zakonodavnu proceduru te da su trenutačno u tijeku rasprave o amandmanima i pregovaračkim stajalištima. Konačna stajališta institucija Europske unije mogu se očekivati tijekom 2027., dok bi konačni tekst mogao biti usvojen početkom 2028. godine. Izravno bi se odredbe primjenjivale u svim državama EU-a bez potrebe unošenja u nacionalno zakonodavstvo.

O stajalištima BEREC-a i HAKOM-a govorio je Tonko Obuljen, istaknuvši kako postoje značajne razlike između pristupa Europske komisije i BEREC-a, osobito u području upravljanja radiofrekvencijskim spektrom. Naglasio je kako jedinstvena rješenja i rokovi ne moraju odgovarati svim državama članicama zbog znatnih razlika među nacionalnim tržištima. Za neke zemlje određeni rok već u startu bi bio cilj kojeg neće moći ostvariti, a tu je i pitanje ograničavanja korištenja nekomu tko je već izgradio drugačiju mrežu. Europa treba raditi na svojoj suverenosti, pa i kompetitivnosti u svjetskim okvirima, ali pritom je važno postaviti pitanje kakvo društvo želimo biti i koliko daleko s tim želimo ići. Ta kompetitivnost može se gradit i na dobrom i kvalitetnom tržišnom natjecanju, a ne nužno poticanju okrupnjavanja, koje se ionako događa kao prirodan proces. HAKOM je uključen u BEREC-ove aktivnosti  i pokušava  za svoje stavove osigurati što više mjesta gdje ih može predstaviti, naglasio je.

Na panelu su razmijenjena stajališta o budućem regulatornom okviru, konkurentnosti europskog tržišta te potrebnim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu, uz poseban osvrt na moguće učinke novih pravila za operatore i korisnike u Hrvatskoj.

U nastavku programa raspravljalo se o maloprodajnim cijenama širokopojasnog pristupa internetu, odnosu cijene i kvalitete usluge te utjecaju tržišnih i makroekonomskih okolnosti na buduća kretanja cijena. Na tu temu govorili su Maja Biočić (A1), Ivan Runje (HT) i Damir Vrsajković (Telemach), a raspravu je moderirao Mladen Sikirica (HAKOM). Sudionici su se složili kako je održavanje ravnoteže između ulaganja u mreže, tržišnog natjecanja i pristupačnih cijena ključno za daljnji razvoj digitalnog društva.

Cijene usluga koje operatori nude krajnjim korisnicima formiraju se na tržištu, a uloga HAKOM-a je pratiti stanje na tržištu i osiguravati regulatorni okvir koji štiti i potiče tržišno natjecanje, potiče ulaganja, osigurava dostupnost usluga te štiti prava korisnika. Europska komisija objavila je studiju koja uspoređuje cijene usluga širokopojasnog pristupa internetu, najvažnije i najzastupljenije usluge elektroničkih komunikacija, u državama članicama EU-a. Rezultate studije predstavio je Mladen Sikirica, istaknuvši da su cijene u Hrvatskoj u većini promatranih paketa ispod prosjeka EU-a. HAKOM dosad nije sustavno pratio cijene usluga, no prepoznata je potreba za takvim analizama pa je prošle godine izrađena metodologija za prikupljanje i obradu podataka o cijenama. Dosad su prikupljeni podaci za tri tromjesečna razdoblja, a rezultati će biti objavljeni tijekom listopada te će se ubuduće redovito objavljivati svakih šest mjeseci.

Predstavnici operatora istaknuli su kako na cijene najviše utječu troškovi izgradnje i održavanja mreže, ulaganja u infrastrukturu, njezino kontinuirano unaprjeđenje, troškovi energije, opreme, informacijske sigurnosti te veleprodajne naknade. Dio tih troškova pod izravnim je utjecajem operatora pa se nastoji optimizirati automatizacijom procesa i učinkovitijim upravljanjem mrežom, dok na brojne druge troškove operatori ne mogu značajnije utjecati. Operatori kontinuirano ulažu kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo, a korisnici vrijednost tih ulaganja prepoznaju kroz kvalitetu i stabilnost usluge. Iako je cijena često ključan čimbenik pri odabiru operatora, istaknuto je na panelu, ona nije presudna za dugoročno zadržavanje korisnika. Korisnicima je najvažnije da usluga bude isporučena u skladu s ugovorenim i komuniciranim uvjetima. Dok je cijena nekada bila prvi kriterij pri odabiru, danas korisnici sve više cijene kvalitetnu podršku, stabilnost usluge, brzinu odziva i nisku latenciju.

Završni panel bio je posvećen uvođenju 5G tehnologije u Hrvatskoj. Predstavnici nacionalnih i regionalnih operatora te proizvođača opreme osvrnuli su se na rezultate implementacije i razvoja 5G mreža u posljednjih pet godina. Također, dali su i svoje viđenje prilika koje donosi daljnji razvoj i primjena samostalnih 5G mreža (5G SA), privatnih 5G mreža te novi tehnološki koncepti suradnje s nezemaljskim mrežama (NTN), posebice satelitskim mrežama, koji dodatno proširuju mogućnosti primjene 5G tehnologije. U panel raspravi sudjelovali su Josip Brnić (A1), Hrvoje Hadžić (Ericsson NT), Ivan Uremović (HT), Antonio Krajinović (Huawei), Luka Aralica (Markoja), Goran Horvatić-Jambor (Nokia) i Ivan Sabljić (Telemach), a moderator ovog, završnog panela, bio je Danijel Vidaković (HAKOM), koji je uvodno izložio  i kratki pregled svih aktivnosti i ostvarenih rezultata od uvođenja 5G do danas.

Dan tržišta još je jednom potvrdio važnost otvorenog dijaloga između regulatora, operatora, industrije i korisnika te pružio platformu za razmjenu mišljenja o ključnim pitanjima koja će oblikovati budućnost elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj.