GSMA i ITU čelnici predstavili viziju Digitalne Afrike

Glavni direktor GSMA-e Vivek Badrinath i glavna tajnica Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) Doreen Bogdan-Martin pozvali su na snažniju suradnju i ulaganja u afričko digitalno gospodarstvo. Upozorili su da će budući gospodarski rast kontinenta ovisiti o povezanosti, inkluzivnosti i razvoju lokalnih inovacija.

„Budućnost Afrike bit će digitalna,“ izjavio je Badrinath, istaknuvši kako je mobilni sektor u 2023. godini pridonio s 220 milijardi dolara BDP-u i obuhvatio 710 milijuna korisnika diljem kontinenta. Osvrćući se na umjetnu inteligenciju, rekao je da bi ta tehnologija mogla dodati 2,9 bilijuna dolara vrijednosti afričkom gospodarstvu do 2030., ali i upozorio da je kontinent i dalje nedovoljno zastupljen u globalnim skupovima podataka.

„U Africi se govori više od 2000 jezika, ali oni čine samo 0,02 posto internetskog sadržaja,“ naglasio je Badrinath. Kako bi se taj jaz smanjio, najavio je novu suradnju s vodećim predstavnicima afričkog mobilnog ekosustava radi izgradnje inkluzivnih jezičnih modela umjetne inteligencije, naglasivši da ta tehnologija ne smije biti luksuz dostupna samo nekolicini.

Šef GSMA-e također je upozorio da Afrika ima najveći jaz između pokrivenosti i stvarne uporabe mobilnog interneta, jer milijuni ljudi žive unutar dosega mreže, ali je ne koriste zbog skupe opreme i nedostatka digitalnih vještina. Istaknuo je tri ključne sile koje oblikuju digitalni razvoj Afrike – inteligenciju, ulaganje i inkluziju.

Govoreći o ulaganjima, upozorio je da trenutačni poslovni model na kontinentu nije dugoročno održiv, istaknuvši da će afrički operatori do 2030. morati uložiti dodatnih 77 milijardi dolara dok se mobilni podatkovni promet na kontinentu očekuje udvostručiti. Badrinath je pozvao na regulatorne reforme koje stvaraju poštene tržišne uvjete i potiču infrastrukturna ulaganja, dodavši da digitalna Afrika nije moguća bez pristupa pouzdanoj, skalabilnoj i pristupačnoj energiji.

Bogdan-Martin je podržala njegovu poruku, procijenivši da će Africi biti potrebno 900 milijardi dolara kako bi do 2030. postigla univerzalnu i smisleniju povezanost. Istaknula je, međutim, da ulaganja moraju obuhvatiti ne samo mreže nego i uključivost. „Digitalne vještine pretvaraju pokrivenost signalom u sposobnost iskorištavanja digitalnih mogućnosti,“ kazala je.

Naglasila je i važnost lokalnih inovacija, poručivši da digitalnu budućnost Afrike moraju voditi afrički poduzetnici koji rješavaju lokalne probleme. „Kada se povezanost, vještine i podrška spoje, inovatori mogu stvoriti utjecaj točno ondje gdje je najpotrebniji,“ zaključila je Bogdan-Martin, dodajući da budućnost digitalne Afrike ne može izgraditi samo jedan akter.

Vizija Digitalne Afrike nadovezuje se na globalne inicijative poput ITU-ova programa Partner2Connect i GSMA-ine strategije Digital Nations, koje nastoje potaknuti ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu, digitalne vještine i pristup pristupačnim pametnim uređajima. Prema podacima Svjetske banke, svaka dodatna postotna točka digitalne povezanosti može povećati BDP afričkih država za do 2 posto. Inicijative usmjerene na razvoj lokalnih podatkovnih centara, AI modela treniranih na afričkim jezicima i jačanje digitalne pismenosti mladih smatraju se ključnima za smanjenje digitalnog jaza. Ako se ostvari planirano ulaganje i regulatorna reforma, do kraja desetljeća Afrika bi mogla udvostručiti broj internetskih korisnika te postati novo središte digitalnih inovacija i AI razvoja globalnog juga.