Globalno bogatstvo dosegnulo rekordnih 268 bilijuna eura

Allianzovo 17. Izvješće o globalnom bogatstvu pokazuje da je globalno bogatstvo kućanstava 2025. dosegnulo novu rekordnu razinu, dok dobici na tržištu i uspon umjetne inteligencije čine vlasništvo nad imovinom sve važnijim čimbenikom pri određivanju tko će imati koristi od budućeg stvaranja bogatstva.

Globalna financijska imovina porasla je 2025. godine za 8,6 posto i dosegnula rekordnih 268,4 bilijuna eura, unatoč izazovnim geopolitičkim i gospodarskim uvjetima. Tržišta su zaslužna za najveći rast u 2025. godini jer je rast cijena imovine bio odgovoran za otprilike četiri od svakih pet eura novog bogatstva kućanstava, dok je nova štednja pala za 5,4 posto, na 4,1 bilijun eura.

Sastav portfelja sve više određuje tko ostvaruje dobitke od stvaranja bogatstva jer je vrijednost vrijednosnih papira porasla u 2025. za 12,4 posto, što je više nego dvostruko brže od depozita s 5,7 posto ili osiguranja i mirovina s pet posto, čime je njihov udio u globalnoj financijskoj imovini dosegnuo rekordnih 46,9 posto. Sjevernoamerička kućanstva, kojima je 60,7 posto portfelja uloženo u vrijednosne papire, ostvarila su 51,4 posto globalnog porasta financijske imovine.

Procjenjuje se da bi globalna financijska imovina 2026. mogla porasti za solidnih 9 posto, no srednjoročne okolnosti postaju zahtjevnije jer sporiji rast, postojana inflacija, fragmentacija i visoki javni dug negativno utječu na prinose, zbog čega će umjetna inteligencija biti presudna.

Financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je 2025. za 9,2 posto, na 118,8 milijardi eura, što predstavlja usporavanje u odnosu na rast od 12,7 posto zabilježen 2024. godine. Ta je stopa ispod prosjeka za istočnu Europu od 11,2 posto, ali blago iznad svjetskog prosjeka od 8,6 posto. Osiguranje i mirovine rasli su najbrže po stopi od 12 posto, ispred vrijednosnih papira s 9,9 posto i depozita sa 7,8 posto.

Vrijednosni papiri u hrvatskim portfeljima imali su udio od 28,9 posto, dok je imovina osiguravajućih društava i mirovinskih fondova činila 26,3 posto portfelja, što je najveći udio među zemljama Europske unije u istočnoj Europi. Iznos nove štednje u Hrvatskoj uglavnom je bio stabilan uz pad od 0,9 posto na 7,9 milijardi eura, pri čemu su depoziti činili najveći udio s 47,2 posto.

Nakon prilagodbe za inflaciju, financijska imovina hrvatskih kućanstava u 2025. realno je porasla za 4,6 posto, čime Hrvatska i dalje bilježi viši rast od regionalnog prosjeka od 2,5 posto. Obveze kućanstava porasle su za 12,4 posto na 31,4 milijarde eura, pa je neto financijska imovina porasla za 8 posto na 87,4 milijarde eura, dok je s neto financijskom imovinom od 22 710 eura po stanovniku Hrvatska zauzela 30. mjesto među obuhvaćenim zemljama.