Globalne instalacije pametnih brojila premašit će 3 milijarde do 2030.

Globalna instalirana baza pametnih brojila premašila je 1,8 milijardi jedinica do kraja 2024. godine te se očekuje da će rasti po stopi od 10 posto godišnje, prelazeći 3 milijarde do kraja 2030., prema podacima Counterpoint Researcha. Snažan rast isporuka pametnih brojila očekuje se 2025. i nadalje, potaknut modernizacijom elektroenergetske mreže i regulatornim zahtjevima.

„Sjeverna Amerika imala je najveću razinu penetracije, oko 81 posto na tržištu pametnih brojila za električnu energiju do kraja 2024. Kina i Europa također su među regijama s visokom razinom primjene pametnih brojila. Međutim, najveće prilike ostaju u slabije pokrivenim područjima poput Latinske Amerike, Afrike i Južne Azije“, izjavila je Tina Lu, glavna analitičarka u Counterpoint Researchu.

Iako pametna brojila za električnu energiju trenutačno dominiraju tržištem te će i dalje predvoditi rast zahvaljujući širenju električnog mjerenja u slabije pokrivenim regijama, razvijena tržišta s naprednom infrastrukturom komunalnih usluga predvodit će rast pametnih brojila za vodu i plin. Nakon 2027. očekuje se da će rast pametnih vodomjera i plinomjera biti dodatno potaknut njihovim povećanim usvajanjem u tržištima u razvoju.

„Preferencije povezivosti u području pametnog mjerenja brzo se mijenjaju, potaknute potrebom za većom skalabilnošću, pouzdanošću i troškovnom učinkovitošću. Danas se pametna brojila oslanjaju na kombinaciju PLC-a i RF mesh mreža, no tržište se stabilno seli prema LPWA tehnologijama. One uključuju stanične mMTC standarde poput NB-IoT i LTE-M, kao i nelicencirane opcije poput LoRaWAN-a i Sigfoxa.

Dok će postojeće opcije povezivosti poput PLC-a i RF mesh tehnologija nastaviti koegzistirati s rastućim usvajanjem staničnih rješenja, posebno se očekuje da će 4G Cat 1 bis, NB-IoT i LTE-M dominirati budućim implementacijama“, rekao je Hanumant Pawar, analitičar istraživanja u Counterpoint Researchu.

Unutar segmenta staničnih tehnologija, uz NB-IoT i LTE-M, 4G Cat 1 bis ostaje ključna tehnologija povezivosti te se očekuje da će zadržati vodstvo u obujmu isporuka, s godišnjom stopom rasta od oko 8 posto između 2024. i 2030. Njegova snažna pozicija rezultat je optimalne ravnoteže između performansi, troška i jednostavnosti implementacije. Pristupačnost, široka mrežna kompatibilnost i jednostavna integracija čine ga osobito pogodnim za visokovolumenske, nisko kompleksne primjene poput pametnih brojila. Do 2030. predviđa se da će stanične tehnologije pokretati gotovo dvije trećine novih instalacija pametnih brojila, osobito u udaljenim ili velikim razmjerima raspoređenim sustavima.

Kineski proizvođači pametnih brojila među prvima su usvojili 4G Cat 1 bis, koristeći njegovu troškovnu učinkovitost, ravnotežu performansi i široku mrežnu podršku. Među vodećim dobavljačima prema obujmu staničnih isporuka ističu se Sanxing Electric, Holley Technology, Jiangsu Linyang Energy, Suntron Technology i GoldCard Smart Group. Očekuje se da će 4G Cat 1 bis ostati ključna tehnologija povezivosti, predvođena tvrtkama Sanxing Electric i Holley Technology, dok će NB-IoT nastaviti paralelno rasti, uz snažnu poziciju Sanxing Electrica, Wasion Groupa i GoldCard Smart Groupa.

Pametna brojila postaju sve važniji element globalne tranzicije prema digitalnim i energetski učinkovitim mrežama, potaknute potrebom za boljim upravljanjem potrošnjom i stabilnošću elektroenergetskih sustava. U Europi se masovno uvode napredni sustavi mjerenja u sklopu dekarbonizacijskih politika i modernizacije elektrodistribucijskih mreža kako bi se podržala integracija obnovljivih izvora energije, prosumerskih modela i sustava fleksibilnosti. U razvijenim regijama rast potiču i regulatorni okviri koji zahtijevaju transparentnije obračune, brže otkrivanje kvarova te preciznije praćenje potrošnje u realnom vremenu.

Istodobno, tržišta u razvoju ulažu u pametna rješenja kako bi smanjila tehničke i komercijalne gubitke koji su u nekim državama i dalje visoki. Uvođenje LPWA tehnologija dodatno širi mogućnosti povezivanja u područjima slabije infrastrukture, dok integracija umjetne inteligencije u sustave pametnog mjerenja omogućuje naprednu analitiku, prediktivno održavanje i automatizirano upravljanje potrošnjom. Ovi trendovi zajedno doprinose bržoj digitalnoj transformaciji energetskih sustava i većoj otpornosti mreža na rastuće energetske i klimatske zahtjeve.