Gigavatni Pantheon ubrzava razvoj hrvatske prijenosne mreže za čitavo desetljeće

Ulagači u gigavatni podatkovni centar Pantheon u okolici Topuskog prvi su medijski briefing u potpunosti posvetili energetskim pitanjima, ocijenivši ih najvažnijima za javnost. Riječ je, ističu, o zahvatu kakav u dosadašnjoj povijesti ne postoji ni u Hrvatskoj ni u širem europskom okruženju te o primjeru da se i u Hrvatskoj može graditi infrastruktura svjetske razine. Energetika je, kako naglašavaju, jedan od dva ili tri ključna vrha piramide cijelog zahvata, zbog čega je cilj bio javnosti jasno objasniti odakle će dolaziti energija, kako će se pojačati mreža i zašto ulagači smatraju da projekt donosi enormnu korist svim sudionicima energetskog tržišta.

Pantheon se planira priključiti na prijenosnu mrežu Hrvatskoga operatora prijenosnog sustava (HOPS) kao izravni potrošač instalirane snage od jednog gigavata, uz godišnju potrošnju od oko 5,5 teravatsati električne energije, što odgovara približno 28 posto današnje ukupne potrošnje u Hrvatskoj. Sukladno propisima, podnesen je zahtjev za izradu elaborata o optimalnom tehničkom rješenju priključka, koji je izradio za to ovlašteni Institut za elektroprivredu i energetiku, dok HOPS provodi njegovu reviziju. Poruka ulagača bila je jasna: bez nove visokonaponske infrastrukture projekt takve snage ne može imati operativni smisao.

Ključni preduvjet rada centra nova je 400-kilovoltna infrastruktura: trafostanica i četiri visokonaponska dalekovoda ukupne dužine oko 300 kilometara, pri čemu svaki pojedinačni vod može prenijeti 1,3 gigavata snage. Četiri se dalekovoda grade zbog izrazito strogih zahtjeva sigurnosti napajanja jer u podatkovnom centru ove razine ne smije postojati scenarij ostanka bez električne energije. Procijenjena vrijednost te primarne mreže iznosi između 400 i 450 milijuna eura, a po završetku gradnje cjelokupna će infrastruktura biti predana u trajno vlasništvo i bilancu HOPS-a. Prema procjenama projektnog tima, kroz prihode od mrežarine država će u razdoblju od pet godina dobiti više nego što je Hrvatska bespovratno primila iz programa NPOO i RePower zajedno. Cjelokupni inženjering i oprema oslanjaju se na domaću tehnologiju, čime se domaća industrija pozicionira u središte projekta. Gradnja dalekovoda trebala bi započeti u listopadu 2027., dok je početak rada podatkovnog centra planiran za prvo tromjesečje 2029. godine.

Vremenski okvir izrazito je ambiciozan: građevinski radovi trebali bi započeti u listopadu 2027., a stavljanje infrastrukture u funkciju usklađeno je s pokretanjem samog podatkovnog centra u prvom tromjesečju 2029. godine. Prema desetogodišnjem planu HOPS-a, koji je odobrila Hrvatska energetska regulatorna agencija, izgradnja istovjetne infrastrukture predviđena je tek za 2034. godinu, a u realnom scenariju kasnila bi i do 2039., zbog čega projekt akcelerira nacionalne planove za čitavo desetljeće te rasterećuje HOPS od financiranja iz mrežarine.

Posao oko izgradnje dalekovoda i jedne od najjačih trafostanica u zemlji ne tretira se kao tehnički eksperiment. Strateški partneri Dalekovod i Končar Grupa ističu da na godišnjoj razini realiziraju više kilometara dalekovoda nego što je projektom predviđeno u razdoblju od dvije do tri godine te da je riječ o rutinskom poslu koji domaća industrija redovito odrađuje na europskom tržištu. Trafostanice i transformatorska oprema također su domena Končara, jednog od većih europskih proizvođača u tom segmentu. Dodana vrijednost Pantheona leži, naglašava se, u tome što nova 400-kilovoltna petlja povećava pouzdanost i kapacitet hrvatskog elektroenergetskog sustava.

Pitanje izvora energije adresirano je vrlo izričito: Pantheon neće koristiti električnu energiju koja preko opskrbljivača dolazi do kućanstava, ureda i industrije u Hrvatskoj, čime se uklanja rizik dodatnog opterećenja postojećeg tržišta i pritiska na cijene struje. Energija će se osiguravati kroz miks vlastitih i ugovorenih obnovljivih izvora te dugoročnih ugovora o kupnji električne energije (PPA), potpisanih izravno na europskom tržištu. Prvi takav ugovor već je zaključen s kompanijom Greenvolt, koja će za potrebe centra izgraditi solarnu elektranu snage 500 megavata, što pokriva oko deset do dvanaest posto godišnjih potreba. Ta će elektrana biti namijenjena isključivo kućnoj upotrebi kampusa, smještena unutar njegova prostornog obuhvata.

Za potpunu energetsku bilancu potreban je miks sunca i vjetra od oko dva gigavata instalirane snage, pri čemu se 80 do 90 posto te energije namjerava nabavljati od privatnih proizvođača unutar Hrvatske. U sustavu HOPS-a u pripremi je više od pet gigavata projekata obnovljivih izvora kojima za financiranje nedostaju upravo dugoročni PPA ugovori; banke na temelju takvih jamstava odobravaju i do 60 posto sredstava potrebnih za izgradnju. Pantheon se predstavlja kao kupac spreman potpisivati ugovore na razdoblje od dvadeset godina i time deblokirati realizaciju novih solarnih, vjetro i geotermalnih projekata. Istodobno, širenje prijenosnih kapaciteta kroz projekt stvara tehničke preduvjete da se ti izvori uspješno priključe na domaći elektroenergetski sustav.

Iz projektnog tima upozoravaju i na važnost interkonekcijske povezanosti. Hrvatska s europskom mrežom komunicira preko šest ključnih čvorišta, od kojih će četiri biti iskorištena za Pantheon, što omogućuje uvoz energije, primjerice i iz francuskih nuklearnih elektrana, kada to bude tržišno opravdano. Zemlja danas raspolaže s približno šest gigavata instaliranih proizvodnih kapaciteta, a sposobnost uvoza električne energije, zahvaljujući snažnoj interkonekciji, doseže razinu od oko 15 tisuća megavoltampera. Usporedbe s Irskom, gdje se rast potrošnje podatkovnih centara povezivao s poteškoćama u opskrbi, ocjenjuju se neprimjerenima jer je riječ o otočnoj državi bez dovoljnih interkonekcija, dok Hrvatska istodobno gradi i dodatne petlje koje smanjuju sistemske rizike.

Energetska arhitektura zamišljena je kao višeslojni sustav otpornosti. Uz primarno napajanje iz mreže i obnovljivih izvora, stabilnost osigurava litij-ionski baterijski sustav površine između 30 i 50 hektara, koji preuzima vršna opterećenja i izravno adresira kronični nedostatak baterijskih kapaciteta u hrvatskom sustavu za prihvat obnovljive energije. Dizelski agregati zadržavaju se kao zakonom propisan rezervni izvor u izvanrednim situacijama, no njihova se uloga svjesno svodi na tehnički minimum, u skladu s europskom agendom postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Konačan broj agregata i kapacitet spremnika goriva odredit će se tek nakon dimenzioniranja baterija i rashladnih sustava.

Paralelno s tehničkim planiranjem teku procedure izmjena prostornih planova, izrade studije utjecaja na okoliš, ishođenja lokacijskih dozvola i izvlaštenja zemljišta za trase dalekovoda. Studija utjecaja na okoliš za energetsku infrastrukturu već je u izradi, a ulagači poručuju da propisane korake ne žele i ne smiju preskakati te da će sve trase biti ucrtane u prostorne planove županije i HOPS-a prije početka gradnje. Trafostanica, solarna elektrana i baterijski sustavi smještaju se na zemljištu u vlasništvu suinvestitora, dok se lokalni geotermalni izvori namjerno izbjegavaju kako se ne bi ugrozila stoljetna tradicija topuških lječilišnih toplica. Zemljište unutar kampusa koristit će se hibridno, a projekt obuhvaća i potpunu rekonstrukciju te modernizaciju okolne prometne infrastrukture i cesta, koju o vlastitu trošku preuzima investitor.

Pantheon se tako pokazuje kao projekt koji istodobno testira kapacitet hrvatske prijenosne mreže, brzinu regulatornih postupaka i sposobnost domaćeg tržišta da pokrene novu proizvodnju iz obnovljivih izvora. Riječ je, kako poručuju ulagači, o ambicioznom, ali izvedivom planu, svjesni složenosti hrvatskih administrativnih procedura, ali uvjereni da će uz sudjelovanje domaće industrije i financiranje iz američko-hrvatskog kapitala projekt dovršiti dio prijenosne mreže naslijeđen iz jugoslavenskoga razdoblja, stvoriti nove energetske prstenove, povećati sigurnost opskrbe i otvoriti prostor za novi val ulaganja u obnovljive izvore – infrastrukturni iskorak koji nadilazi okvire same digitalne industrije i mijenja Hrvatsku i u digitalnom i u energetskom smislu.

"Vrijednost te energetske infrastrukture procjenjuje se na nekoliko stotina milijuna eura, a cilj je, kako je istaknuto, znatno poboljšati stanje prijenosne mreže u Hrvatskoj. Infrastruktura je projektirana s visokim faktorom sigurnosti za napajanje samog centra. Predviđena su četiri dalekovoda, iako bi za osiguranje potrebne količine električne energije bio dovoljan i jedan", ističe Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon.

Prema njegovim riječima namjera nije koristiti električnu energiju s postojećeg hrvatskog tržišta koja je već namijenjena privatnom i gospodarskom sektoru. Potrošnja Hrvatske trenutačno je, prema izjavi, nešto manja od 27 TWh godišnje, a izgradnjom podatkovnog centra povećala bi se za gotovo 30 posto. Potrebna energija trebala bi se nabavljati kroz dugoročne ugovore o kupnji električne energije, pri čemu se navodi da je prvi takav ugovor već sklopljen s energetskom kompanijom Green Gold.

"Plan je da se potrošnja podatkovnog centra u najvećoj mogućoj mjeri pokriva iz obnovljivih izvora, uključujući solarne elektrane, vjetroelektrane, geotermalne elektrane i hidroelektrane. Ulagači tvrde da bi nova infrastruktura omogućila priključenje više od pet gigavata obnovljivih izvora koji čekaju razvoj, dok bi za potrebe samog centra bilo potrebno oko dva gigavata kombiniranih obnovljivih izvora. Prema njihovoj procjeni, to ne bi stvorilo nestašicu električne energije niti tržišne uvjete za rast cijena struje", zaključuje Gudelj.