Fina drži ključne sustave digitalne države

Državna digitalna infrastruktura građanima je uglavnom nevidljiva sve dok radi. Iza sustava e-Građani, elektroničke identifikacije, ovlaštenja, platnih komponenti i horizontalnih servisa nalazi se sloj mreža, podatkovnih centara i operativnih procesa koji moraju biti dostupni bez obzira na kvar, kibernetički incident ili prekid dobavljača. Fina je jedan od operativnih nositelja tog sloja.

U odgovorima za ICTbusiness Media iz Fine naglašavaju da treba razlikovati upravljanje državnom informacijskom infrastrukturom kao cjelinom od operativnog vođenja pojedinih komponenti. Sustavom u cjelini upravlja Republika Hrvatska preko nadležnog tijela državne uprave, dok Fina razvija i vodi dio ključnih mrežnih, identitetskih, platnih i horizontalnih komponenti te djeluje kao jedan od pružatelja usluga Centra dijeljenih usluga.

Posebno mjesto ima HITRONet, osnovna mreža državne informacijske infrastrukture u vlasništvu Republike Hrvatske. Fini su povjereni poslovi uspostave, razvoja, upravljanja, nadzora i održavanja te mreže. U identitetskom sloju vodi Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav, ključnu komponentu e-Građana i e-Poslovanja, kao i e-Ovlaštenja i hrvatski eIDAS čvor za prekogranično priznavanje elektroničkih identiteta.

U operativnom smislu taj model znači da državna digitalizacija sve manje počiva na izoliranim aplikacijama. Identitet, ovlaštenja, platne usluge, mreža i zajedničke platforme postaju međusobno ovisne horizontalne komponente. Upravo zato pitanje dostupnosti jednog servisa više nije samo pitanje pojedine aplikacije, nego pouzdanosti cijele infrastrukture na kojoj ona radi.

Fina navodi da se podaci poslovnih servisa u pravilu pohranjuju, obrađuju i čuvaju u njezinim podatkovnim centrima u Hrvatskoj, osim kada vlasnik pojedinog servisa odluči drukčije. Upravljanje kriptografskim ključevima uređeno je dokumentiranim procedurama kroz cijeli životni ciklus, od generiranja i distribucije do kontrole pristupa i evidentiranja aktivnosti.

Kontinuitet poslovanja organiziran je prema standardu ISO 22301. Servisi se kategoriziraju kroz Business Impact Analysis, a za njih se definiraju planovi kontinuiteta i oporavka od katastrofe. Najmanje jednom godišnje za poslovne usluge u obuhvatu procesa provodi se rad s pričuvne lokacije, uključujući prebacivanje infrastrukture i zaposlenika te povratak u redovni režim.

Za prekide telekomunikacija Fina koristi redundantnu mrežnu infrastrukturu i različite operatore za primarne i sekundarne veze. Podatkovni centri imaju višestruko redundantne elektroenergetske sustave koji uključuju mrežno napajanje, UPS sustave i dizelske agregate. Udvojeni su i ključni elementi interne energetske infrastrukture, uključujući priključke, transformatorske stanice, UPS sustave i agregate.

Kibernetička sigurnost provodi se kroz organizacijske, tehničke i operativne mjere usklađene sa standardom ISO/IEC 27001:2022, uz upravljanje rizicima, ranjivostima, nadogradnjama i edukacijom zaposlenika. U dobavljačkom lancu sigurnosni i podatkovni zahtjevi ulaze u ugovorne odnose, a pristupi se ograničavaju prema načelu najmanjih potrebnih privilegija.

Fina digitalni suverenitet ne definira kao izbjegavanje velikih globalnih dobavljača. Naglasak stavlja na dugoročnu kontrolu nad podacima, arhitekturom i ključnim poslovnim procesima, uz mogućnost izbora i prenosivost podataka. Takav pristup pokušava spojiti korištenje vodećih tehnologija s očuvanjem sposobnosti da se sustavi prilagođavaju budućim regulatornim, poslovnim i tehnološkim promjenama.

To je i šira lekcija državne digitalne infrastrukture: suverenitet se ne vidi samo po mjestu na kojem je smješten server. Vidi se po tome tko kontrolira identitete, mreže, ključeve i podatke, postoji li druga lokacija, može li se servis oporaviti i može li se promijeniti dobavljača bez gubitka ključne funkcionalnosti.

* Projekt izrade serijala tekstova pod zajedničkim naslovom „Čija je digitalna Hrvatska? – Infrastruktura, sigurnost i interesi iza digitalne budućnosti države“ objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.