https://www.ictbusiness.info

Link: https://www.ictbusiness.info / vijesti / europsko-trziste-elektricnih-vozila-raslo-20-posto-kineski-udjel-23-posto

Europsko tržište električnih vozila raslo 20 posto, kineski udjel 23 posto

Globalna prodaja električnih osobnih vozila u drugom tromjesečju 2026. porasla je za 16 posto, na 5,8 milijuna vozila, pokazuju podaci Counterpoint Researcha. U Europi je prodaja premašila 1,2 milijuna vozila, što je međugodišnji rast od 20 posto.

Prodaja potpuno električnih vozila na baterije (BEV) povećala se za 33 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a njihov udjel na europskom tržištu osobnih vozila dosegnuo je 20 posto. Hibridna vozila zauzela su dodatnih osam posto tržišta. Rast su potaknuli stroži zahtjevi u pogledu emisija CO₂, državni poticaji, porezne pogodnosti i šira ponuda povoljnijih električnih modela. Istodobno je pad registracija vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem ubrzao elektrifikaciju tržišta.

Tržišni odnosi brzo su se mijenjali. Početkom 2026. kineski proizvođači bili su među glavnim pokretačima rasta u Europi. BYD je povećao prodaju za 108 posto, dok su kineske marke zajedno činile gotovo trećinu regionalne prodaje električnih vozila. BYD, Chery Automobile i Leapmotor osvajali su tržišne udjele konkurentnim cijenama i širenjem prodajne mreže, čime su povećali pritisak na etablirane europske proizvođače.

U drugom tromjesečju odnosi su se ipak djelomično uravnotežili jer su proizvođači izvan Kine ponovno ojačali. Volkswagen, savez Renault–Nissan i BMW bili su tri vodeće automobilske grupacije, s gotovo 33 posto ukupnog europskog tržišta električnih vozila. Među pojedinačnim markama Tesla je ostvarila međugodišnji rast prodaje od 65 posto, a Renault od 153 posto.

Rastu je pridonijela potražnja za novim električnim modelima u različitim cjenovnim razredima. Renault je povećao prodaju zahvaljujući modelima Renault 5, Renault 4 i Scenic, dok je Tesla zadržala snažnu potražnju za modelima Y i 3. I drugi tradicionalni proizvođači oslanjaju se na poznata imena: Fiat vraća naziv Panda, a Volkswagen uvodi Polo u svoju električnu ponudu. Time električne automobile nastoje približiti širem krugu kupaca.

Povratak poznatih modela dio je nastojanja etabliranih proizvođača da električna vozila učine dostupnijima. Dok se kineske marke snažno natječu cijenom, europski proizvođači uvode manje i povoljnije automobile. Podaci Europskog opservatorija za alternativna goriva pokazuju da se cijene nekoliko novih europskih modela kreću oko 30.000 eura ili ispod tog iznosa, čime se smanjuje cjenovna razlika u odnosu na kinesku ponudu.

Približavanje cijena sve je važnije jer se tržište električnih vozila više ne oslanja samo na entuzijaste i kupce koji prvi prihvaćaju novu tehnologiju. Kupci sve pažljivije uspoređuju cijenu, ono što za nju dobivaju, doseg i ugrađenu tehnologiju. Jedan je od najvećih izazova tradicionalnih proizvođača povećati proizvodnju i smanjiti cjenovni zaostatak za kineskim konkurentima, a pritom zadržati prednosti u kvaliteti i prepoznatljivosti marke.

Unatoč oporavku proizvođača izvan Kine, kineske kompanije nastavljaju se širiti na europskom tržištu te su u drugom tromjesečju imale 23 posto prodaje električnih vozila. Rastu im pridonose konkurentne cijene i raznovrsna ponuda, unatoč carinama i regulatornim preprekama. Istodobno se suočavaju s rastom proizvodnih troškova i mogućom potrebom za lokalnom proizvodnjom kako bi ublažile učinke trgovinskih ograničenja. Lokalna proizvodnja zato postaje sve važnija za dugoročnu održivost njihova poslovanja.

Dio kritičara kineskim električnim automobilima zamjera nedovoljno originalan dizajn i vozna svojstva koja ne odgovaraju uvijek očekivanjima europskih vozača. Kineski proizvođači nastoje odgovoriti bogatom opremom u odnosu na cijenu, ali natječu se s tradicionalnim europskim markama koje mogu ponuditi slične funkcije, privlačniji dizajn i dugu tradiciju. Mnoge kineske marke još nisu dosegnule jednaku razinu prepoznatljivosti.

Podaci za drugo tromjesečje pokazuju da europsko tržište električnih vozila postaje konkurentnije, a ne da jednostavno ide prema prevlasti kineskih proizvođača. Kineske tvrtke prednost traže u cijeni i tehnologiji, dok etablirani proizvođači odgovaraju poznatim markama i novom generacijom pristupačnijih modela. Na odnos tržišnih snaga utjecat će cijene, odanost kupaca markama, tehnološke inovacije i mogućnost lokalne proizvodnje.