Europska komisija odgovorila na građansku inicijativu o videoigrama

Europska komisija objavila je da će do kraja ove godine otvoriti razgovore s potrošačima i izdavačima kako bi se istražili načini za poboljšanje industrijskih standarda u sektoru videoigara. Komisija je odlučila reagirati na Europsku građansku inicijativu „Stop Destroying Videogames“.

Moderne videoigre često se oslanjaju na serversku infrastrukturu izdavača kako bi uopće mogle funkcionirati. Kada izdavači prestanu podržavati te servere, igra može postati djelomično ili potpuno neigriva. Inicijativa je zato pozvala Komisiju da predloži zakonodavstvo koje bi osiguralo da igrači mogu nastaviti igrati videoigre i nakon što ih izdavači prestanu komercijalno podržavati.

Komisija međutim poručuje da u ovoj fazi ne može predložiti zakonsku obvezu da igre ostanu igrive i nakon prestanka komercijalne podrške. Razlog su, među ostalim, postojeća prava intelektualnog vlasništva. Prema europskom autorskom pravu nositelji prava imaju isključiva prava nad svojim djelima, a uz autorsko pravo relevantna mogu biti i druga prava intelektualnog vlasništva koja štite različite vizualne i tehnološke aspekte videoigre.

Postojeće europsko zakonodavstvo o zaštiti potrošača ipak već nudi važne mehanizme zaštite ekonomskih interesa korisnika. Pružatelji videoigara moraju potrošačima prije ugovaranja jasno objasniti trajanje usluge i uvjete raskida ugovora. Direktiva o digitalnom sadržaju i digitalnim uslugama daje potrošačima pravne lijekove kada isporučeni sadržaj ili usluga ne odgovaraju ugovoru i onome što je potrošač mogao razumno očekivati. Korisnici tako mogu imati pravo i na razmjerni povrat dijela novca.

Kako bi odgovorila na zabrinutosti igrača, Komisija je najavila više koraka. Pokrenut će razmjenu s industrijom videoigara i organizacijama za zaštitu potrošača s ciljem izrade industrijskog kodeksa ponašanja za upravljanje krajem životnog ciklusa videoigara. Komisija će uz to raditi s potrošačkim organizacijama i nadležnim tijelima na podizanju svijesti o postojećim pravima koja štite korisnike, uključujući zaštitu njihovih ekonomskih interesa. Aktivnija provedba tih prava mogla bi, prema Komisiji, potaknuti i same pružatelje usluga da nude igre s duljim vijekom trajanja te istraže rješenja koja bolje odgovaraju očekivanjima korisnika.

Službeni odgovor Komisije, objavljen 16. lipnja, praktično potvrđuje da Bruxelles ovaj problem za sada želi rješavati kroz jaču transparentnost i samoregulaciju industrije, a ne kroz novu strogu obvezu za izdavače. To je važno jer su rasprave o „kraju života“ digitalnih igara posljednjih godina postale puno šire od same gamerske zajednice i otvorile pitanje što zapravo znači vlasništvo nad digitalnim proizvodom koji ovisi o udaljenim serverima.

Komisija pritom priznaje da su očekivanja igrača legitimna, ali i da je pravni prostor složen zbog autorskih i drugih vlasničkih prava. U praksi bi budući kodeks ponašanja mogao imati znatan utjecaj ako potrošačima osigura jasnije informacije o tome koliko će neka igra biti podržana i što se događa kada komercijalna podrška prestane. Za industriju bi to moglo značiti veći pritisak da planira održivije modele gašenja usluga, lokalni način rada ili druge oblike očuvanja pristupa barem dijelu sadržaja nakon formalnog završetka životnog ciklusa proizvoda.