Europa želi utrostručiti kapacitete podatkovnih centara

Europska komisija kroz Cloud and AI Development Act želi najmanje utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u Europskoj uniji u sljedećih pet do sedam godina, što je jedan od najambicioznijih infrastrukturnih ciljeva europske digitalne politike. Plan nije samo odgovor na rast potražnje za cloud uslugama, nego i pokušaj da se Europa pripremi za ekonomiju u kojoj umjetna inteligencija postaje temelj poslovanja, javnih usluga, znanstvenih istraživanja i industrijske konkurentnosti.

Podatkovni centri dugo su se promatrali kao tehnička infrastruktura koja se razvija iza kulisa digitalizacije. S naglim rastom generativne umjetne inteligencije, velikih modela i podatkovnih platformi, njihova uloga se promijenila. AI sustavi traže velike količine računalne snage, grafičke procesore, brze mreže, pouzdanu pohranu, specijalizirano hlađenje i stabilnu opskrbu energijom. Bez takvih kapaciteta Europa može regulirati AI, ali ga neće moći razvijati, trenirati i izvoditi u mjeri potrebnoj za vlastitu industriju.

Komisija planira pojednostaviti razvoj podatkovnih centara kroz identifikaciju prikladnih lokacija, ubrzavanje dozvola i kriterije koji povezuju održivost, inovacije i infrastrukturnu sigurnost. Time se želi izbjeći situacija u kojoj se projekti zaustavljaju zbog dugih administrativnih postupaka, nedostatka priključaka na energetsku mrežu ili otpora lokalnih zajednica. Istodobno, europski pristup pokušava povezati rast kapaciteta s energetskom učinkovitošću, vodnim resursima, korištenjem obnovljive energije i ponovnom upotrebom otpadne topline.

To je posebno važno jer podatkovni centri postaju energetski intenzivniji. AI radna opterećenja, osobito treniranje i izvođenje velikih modela, podižu gustoću potrošnje po serverskom ormaru i ubrzavaju prelazak prema tekućem hlađenju. Klasični podatkovni centri projektirani za tradicionalne poslovne aplikacije nisu nužno spremni za novu razinu potrošnje, toplinskog opterećenja i mrežne propusnosti. Ako Europa želi AI infrastrukturu, mora istodobno planirati energetiku, prostorno uređenje, mrežnu povezanost i opskrbne lance serverske opreme.

Cloud and AI Development Act povezan je i s europskom raspravom o digitalnoj suverenosti. Dok američki hyperscaleri dominiraju globalnim cloud tržištem, Europa traži način da poveća domaće kapacitete i smanji ovisnost o ne-europskoj infrastrukturi u strateškim sektorima. To ne znači da će američke platforme nestati iz europskog clouda, ali znači da će se javni sektor, zdravstvo, financije, energetika i industrija sve češće suočavati s pitanjem gdje se podaci obrađuju, tko kontrolira infrastrukturu i koliko brzo se može prebaciti radno opterećenje na alternativne pružatelje.

Za hrvatsko tržište ova tema ima nekoliko izravnih posljedica. Hrvatska nema istu gustoću velikih podatkovnih centara kao zapadnoeuropska tržišta, ali je dio europskog digitalnog prostora i ovisi o regionalnoj infrastrukturi. Ako se EU kapaciteti šire, otvara se prostor za domaće podatkovne centre, telekom operatore, energetske kompanije, integratore i pružatelje upravljanih usluga. Uloga lokalnih aktera neće biti samo u hostingu, nego u povezivanju clouda, sigurnosti, mreža, regulatorne usklađenosti i poslovnih aplikacija.

Najveći izazov bit će investicijski. Izgradnja podatkovnog centra za AI nije standardni građevinski projekt. Potrebni su kapital, stabilna energija, kvalificirana radna snaga, napredna mrežna povezanost, dugoročni korisnici i jasni regulatorni uvjeti. Manja tržišta mogu pronaći priliku u specijaliziranim regionalnim kapacitetima, edge infrastrukturi, suverenom cloudu, disaster recoveryju i uslugama za regulirane korisnike, ali neće moći konkurirati isključivo veličinom. Zato je važno povezati podatkovne centre s industrijskim zonama, energetskim projektima, telekom mrežama i digitalnim uslugama javnog sektora.

Europski plan za utrostručenje kapaciteta ne treba promatrati samo kao građevinski val. On mijenja odnos između clouda, AI-ja, energije i javne politike. Podatkovni centri postaju infrastruktura na razini luka, željeznica, elektroenergetskih mreža i telekomunikacijskih sustava. Tko ima računalne kapacitete, može razvijati i izvoditi AI usluge. Tko ih nema, ovisit će o tuđim platformama, tuđim cijenama i tuđim pravilima pristupa.

Europska komisija navodi da je cilj Cloud and AI Development Acta najmanje utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u EU u sljedećih pet do sedam godina i zadovoljiti potrebe poduzeća i javne uprave do 2035. godine. Komisijin AI Continent Action Plan također povezuje cloud kapacitete s AI gigafactory modelom i europskim investicijama u računalnu infrastrukturu.