Europa ulazi u ligu eksaskalarnog superračunarstva s JUPITER-om

Novo superračunalo JUPITER, otvoren u istraživačkom centru Forschungszentrum Jülich u Njemačkoj, službeno je postao prvi europski sustav koji je dosegnuo eksaskalarnu granicu. JUPITER može izvesti više od jedne kvintilijarde (10¹⁸) operacija u sekundi, razina računalne snage usporediva sa zbrojem mogućnosti milijun suvremenih pametnih telefona. Ovim postignućem Europa ulazi u globalnu ligu visokoučinkovitog računalstva.

Službeno rangiran kao najmoćnije europsko superračunalo i četvrto najbrže na svijetu, JUPITER spaja neusporedivu snagu s naglašenom održivošću. Sustav se u potpunosti napaja obnovljivom energijom i koristi napredne tehnologije hlađenja i ponovne upotrebe energije, čime je postao energetski najučinkovitiji superračunarski modul na svijetu, što potvrđuje njegovo prvo mjesto na Green500 ljestvici.

Sa snagom koja premašuje jedan eksaflop, JUPITER će transformirati znanost, inovacije i oblikovanje politika diljem Europe. Znanstvenici će sada moći pokretati klimatske i vremenske modele u rezoluciji na razini kilometra, što omogućuje daleko preciznija predviđanja ekstremnih događaja poput toplinskih valova, snažnih oluja i poplava.

JUPITER će podržati razvoj i primjenu AI rješenja, a njegova računalna snaga poslužit će budućoj AI tvornici (JAIF) najavljenoj u ožujku 2025., koja će trenirati napredne velike jezične modele (LLM) za generativnu umjetnu inteligenciju i nove digitalne tehnologije. Novo superračunalo predstavlja zajedničko ulaganje EU-a i Njemačke u vrijednosti od 500 milijuna eura, usmjereno preko inicijative EuroHPC Joint Undertaking, te je dio šire europske strategije za razvoj mreže AI Gigatvornica: velikih, energetski učinkovitih računalnih centara posvećenih obuci i primjeni vrhunskih AI modela.

„S prvim europskim eksaskalarnim superračunalom otvaramo novo poglavlje za znanost, umjetnu inteligenciju i inovacije. JUPITER jača digitalni suverenitet Europe, ubrzava otkrića i osigurava da najmoćniji i najodrživiji računalni resursi budu dostupni našim istraživačima, inovatorima i industrijama“, izjavila je Ekaterina Zaharieva, povjerenica EU-a za startupove, istraživanje i inovacije.

Eksaskalarno računalstvo predstavlja ključni iskorak u globalnoj utrci za računalnu moć, u kojoj trenutno prednjače SAD i Kina sa sustavima poput Frontier i Tianhe-3. Europa se ulaskom u ovu ligu ne natječe samo na tehnološkoj razini, već i u strateškom smislu jer osigurava vlastite resurse za razvoj umjetne inteligencije, klimatskih modela, napredne medicine i industrijske inovacije. Osim što omogućuje simulacije složenih procesa u energetici i farmaciji, JUPITER će značajno pridonijeti istraživanjima u području kvantne fizike i materijalnih znanosti.

Njegova održiva infrastruktura, temeljena na obnovljivim izvorima energije, posebno je važna u kontekstu europskog zelenog plana i ciljeva smanjenja emisija ugljika.

Dugoročno, ovakvi projekti jačaju digitalnu suverenost Europe i smanjuju ovisnost o tehnologijama izvan kontinenta, dok istovremeno stvaraju temelje za nove znanstvene proboje i industrijski rast.