Europa se trgnula i snažno ulazi u AI utrku

Globalna utrka u razvoju umjetne inteligencije ubrzava se brže nego ikada, a središte te transformacije čine nove generacije podatkovnih centara i takozvane AI tvornice koje postaju temelj suvremene digitalne industrije. Tijekom nedavnog predstavljanja, Nvidia je detaljno prikazala svoju strategiju daljnjeg razvoja AI infrastrukture, uz fokus na povećanje računalne gustoće, energetsku učinkovitost i suradnju s europskim partnerima u stvaranju suverenih AI kapaciteta.

„Samo uvođenjem naprednog softvera, istaknuto je, performanse sustava mogu se povećati i do 50 posto bez dodatnih ulaganja u hardver. To znači da pravilna kombinacija softverske optimizacije i infrastrukture omogućuje znatno veći broj obrada unutar istog prostora i uz manju potrošnju energije, što je ključan čimbenik u eri kada podatkovni centri postaju glavni potrošači električne energije“, ističe Carlo Ruiz, potpredsjednik za AI rješenja i usluge za EMEA regiju u Nividiji na Vertiv Weeku. 

Važna je i nova suradanja s DT-om. Nvidia i Deutsche Telekom postigli su dogovor o suradnji na projektu podatkovnog centra u Njemačkoj vrijednom milijardu eura, koji će ojačati digitalni suverenitet zemlje i potaknuti industrijske ambicije Europe u području umjetne inteligencije.

„Novi centar umjetne inteligencije bit će jedan od najvećih u Europi, s planiranim raspoređivanjem do 10.000 Nvidia Blackwell GPU-ova kako bi se stvorio takozvani industrijski AI oblak. Početak rada planiran je za prvo tromjesečje 2026. godine, a objekt sa sjedištem u Münchenu povećat će njemačke računalne kapacitete za umjetnu inteligenciju za oko 50 posto“, pojašnjava Ruiz.

Analiza Semi Analysis pokazala je da je Nvidijin Blackwell čip daleko ispred konkurencije u performansama i energetskoj učinkovitosti, toliko da alternativne tehnologije više ne nude ekonomsku isplativost čak ni ako bi bile besplatne. Usporedba s „besplatnim avionom koji troši više goriva i ima manje sjedala“ slikovito opisuje razliku u pristupu i učinkovitosti između starijih rješenja i nove AI arhitekture.

„Nvidijin ciklus uvođenja novih tehnologija svodi se na samo 12 mjeseci, što znači da se svake godine pojavljuje potpuno nova generacija čipova i sustava. Trenutni Blackwell nudi deset puta veće performanse u odnosu na prethodne generacije, dok novi Blackwell Ultra podiže razinu na petnaest puta veću računalnu moć. U idućoj fazi stiže arhitektura Vera Rubin, koja uvodi dodatne hardverske inovacije i višestruke akceleratore namijenjene optimizaciji AI inferencijskog opterećenja. Time se smanjuje potrošnja energije i povećava isplativost rada AI podatkovnih centara“, ističe Ruiz.

Kako bi pratila taj razvoj, Nvidia povećava gustoću infrastrukture – s 40 kW po racku prije nekoliko godina, na 150 kW danas, dok se u iduće dvije godine očekuje i do 1 MW po racku. Takva transformacija zahtijeva suradnju cijelog ekosustava: proizvođača opreme, pružatelja energije, telekoma i oblaka te nacionalnih regulatora. Upravo zato Nvidia sve više djeluje na razini sustava – od GPU-ova do cjelokupnih podatkovnih centara, uključujući mrežnu infrastrukturu, hlađenje i energetske sustave.

Tvrtka je predstavila i koncept Omniverse for Data Centers, svojevrsni operativni sustav za AI tvornice koji omogućuje digitalno modeliranje i planiranje infrastrukture pomoću digitalnih blizanaca. Takav pristup, koji kombinira simulacije i modularni dizajn, omogućuje do 30 posto veću energetsku učinkovitost i optimizaciju cijelog životnog ciklusa podatkovnog centra – od projektiranja do operativnog rada.

Europa, istaknuto je, igra sve važniju ulogu u globalnom AI ekosustavu. Primjeri poput Fastweba u Italiji, koji je među prvima pokrenuo nacionalni model umjetne inteligencije na talijanskom jeziku, te Deutsche Telekoma, koji s Nvidijom gradi AI tvornicu vrijednu više od milijardu eura, pokazuju jasan smjer razvoja. Novi europski projekt, nazvan AI Industrial Cloud, trebao bi povećati njemačke AI kapacitete za 50 posto.

Uz to, niz europskih pružatelja oblaka razvija vlastite suverene AI tvornice, slijedeći Nvidijine referentne arhitekture. U Poljskoj je, primjerice, upravo takav sustav poslužio za razvoj nacionalnog jezičnog modela. Europa već ima dugu tradiciju superračunalnih centara, koji se sada nalaze i u samom svjetskom vrhu – šest od deset najenergetski učinkovitijih superračunala prema ljestvici Green500 temelji se na Nvidijinoj infrastrukturi, uključujući broj jedan u Njemačkoj i broj dva u Francuskoj.

Europska unija dodatno ubrzava razvoj – financira uspostavu više AI tvornica, a planira i izgradnju pet velikih gigavatnih centara diljem regije. Novi projekti u Danskoj, Francuskoj i Njemačkoj, u suradnji s partnerima poput Novo Nordisk Foundationa i Mistrala, pokazuju sinergiju javnog i privatnog sektora u stvaranju suverenih AI kapaciteta.

Paralelno s razvojem generativne umjetne inteligencije, Nvidia je otvorila i novo poglavlje – fizičku umjetnu inteligenciju. Riječ je o integraciji robota i autonomnih sustava u stvarni svijet, uključujući samovozeće automobile, humanoide i dostavne robote. Za takvu vrstu AI potrebna su tri računalna sustava: AI tvornica koja trenira napredne modele, moćno računalo ugrađeno u samog robota te visokorealistična simulacijska platforma koja omogućuje učenje u virtualnom okruženju.

Ta kombinacija, prema Nvidiji, omogućuje ubrzano testiranje i obuku fizičkih AI sustava prije nego što počnu djelovati u stvarnom svijetu. U tom segmentu tvrtka surađuje s Foxconnom na izgradnji nove digitalno rođene tvornice u Omniverseu, koja koristi Siemensove digitalne blizance, Isaac SIM simulacije i autonomne robote za proizvodnju AI modula. U tvornici roboti i ljudi rade zajedno, dok sustavi umjetne inteligencije prate kvalitetu, sigurnost i učinkovitost rada u stvarnom vremenu.