Europa bilježi dobre rezultate u inovacijama

Inovacijska izvedba Europske unije kontinuirano napreduje, s povećanjem od 12,6 postotnih bodova od 2018. godine. Najnovije izdanje Europskog inovacijskog ljestvica (EIS) pokazuje značajne promjene u nacionalnim inovacijskim rezultatima.

Trinaest država članica poboljšalo je svoj rezultat u odnosu na prošlu godinu, pri čemu su Malta (+7,6 bodova) i Luksemburg (+5 bodova) ostvarili najveći napredak. Od 2018. sve zemlje EU povećale su svoju inovacijsku izvedbu, iako napredak varira – od 0,9 bodova u Luksemburgu do čak 30 bodova u Estoniji. Švedska je ponovno zauzela mjesto vodeće europske inovacijske sile, s porastom od 12,9 postotnih bodova od 2018., zahvaljujući napretku u cjeloživotnom učenju, ulaganju poslovnog sektora u istraživanje i razvoj te korištenju cloud računalstva.

Irska sada predvodi skupinu “snažnih inovatora”. Od 2018. njezina inovacijska izvedba porasla je za 13,3 postotna boda, s posebnim naglaskom na cloud tehnologije, produktivnost u pogledu CO2 u proizvodnji i suradnju malih i srednjih poduzeća. Hrvatska se popela u skupinu “umjerenih inovatora” nakon izvanrednog povećanja od 19,4 boda od 2018. godine. Ipak, novo objavljeni EIS i Regional Innovation Scoreboard (RIS) za 2025. pokazuju blagi pad od 0,4 boda između 2024. i 2025., što ukazuje na potrebu za ubrzavanjem inovacija u kontekstu sve veće globalne konkurencije i neizvjesnosti.

RIS otkriva neujednačenu inovacijsku sliku među regijama, uz dugoročna poboljšanja i smanjenje inovacijskog jaza između najjačih i najslabijih regija. I dalje su izražene razlike između sjeverne i južne Europe. Sveukupno, 233 od 241 regije poboljšale su inovacijsku izvedbu od 2018. do 2025., s prosječnim porastom od gotovo 12 postotnih bodova.

Međutim, 82 regije zabilježile su pad između 2023. i 2025. godine. Sjeverna i zapadna Europa prednjače među najinovativnijim regijama. Središnja, istočna i južna Europa nastavljaju sustizati, iako pojedine regije već premašuju prosjek EU, uključujući Prag, Kataloniju, Baskiju, Madrid, Navarru i Valenciju.

“Rezultati za 2025. godinu potvrđuju otpornost europskog inovacijskog sustava, ali globalna utrka za tehnološko vodstvo se pojačava. Iako mnoge europske zemlje prednjače u inovacijama, EU mora ubrzati digitalnu i zelenu tranziciju kako bi smanjila zaostatak za globalnim konkurentima. Ulaganjem u regionalne klastere, podrškom malim i srednjim poduzećima i osiguravanjem šireg pristupa ključnim resursima možemo današnje izazove pretvoriti u buduće prilike za konkurentnu i inovativnu Europu,” izjavio je Raffaele Fitto, izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme.

Europska inovacijska politika posljednjih godina stavlja snažan naglasak na digitalnu transformaciju, održivost i razvoj novih tehnologija, pri čemu se sve više sredstava usmjerava na podršku regionalnim inovacijskim ekosustavima, startupovima i transferu znanja između akademske zajednice i industrije. Programi poput Horizon Europe i Digital Europe osiguravaju znatna ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije na razini cijele Unije. Ipak, razlike u pristupu financiranju, kvaliteti infrastrukture i inovacijskom kapacitetu među regijama ostaju izazov. Stručnjaci upozoravaju da je za jačanje europske konkurentnosti potrebno dodatno ubrzati komercijalizaciju inovacija, ulagati u digitalne vještine i poticati veće sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u istraživačkim projektima. S obzirom na jačanje globalne konkurencije iz SAD-a i Azije, europske institucije i države članice ubrzavaju regulatorne i fiskalne mjere za jačanje inovacijskog potencijala i prilagodbu novih tehnologija na tržištu.