EuroNKSInst tehnološka okosnica real-time transakcija 24/7

 

Uvođenje instant plaćanja u Hrvatskoj predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u modernizaciji financijskog sustava u posljednjem desetljeću, ističe za ICTbusiness.info Gordana Soldo, savjetnica Uprave Fine I dodaje kako od 5. listopada 2025. sve banke u zemlji omogućuju slanje i primanje transakcija u stvarnom vremenu putem Fininog EuroNKSInst sustava, koji novac prebacuje između računa za samo pet sekundi i to neprekidno, 24 sata dnevno, svih 365 dana u godini.

Ovaj tehnološki iskorak rezultat je višegodišnjeg razvoja i ulaganja u infrastrukturu, čime je Hrvatska postala jedna od rijetkih država u Europskoj uniji koja je u potpunosti implementirala instant plaćanja. Sustav je projektiran na principima maksimalne sigurnosti, skalabilnosti i otpornosti, s aktivnim komponentama na dvije lokacije i bez vremena zastoja tijekom održavanja, pojašnjava Gordana Soldo.

Prema njezinim riječima Fina je uz to implementirala i uslugu provjere primatelja plaćanja (Verification of Payee), kojom se korisnicima omogućuje dodatna sigurnost i sprječavaju pogrešne uplate. Ova inovacija donosi novu razinu povjerenja u digitalne transakcije, a poduzetnicima i građanima omogućuje trenutačan pristup sredstvima i veću likvidnost, dodaje Gordana Soldo.

Kako je Fina tehnički osigurala funkcioniranje instant plaćanja 24/7? Koji je sustav korišten i na čemu se temelji infrastruktura za EuroNKSInst? Jesu li svi bankovni sustavi u Hrvatskoj povezani u realnom vremenu ili postoji fazni prijelaz? Kako se osigurava otpornost i dostupnost sustava u slučaju tehničkih poteškoća?

Od 5. listopada 2025. sve banke u Hrvatskoj omogućuju slanje i primanje transakcija u realnom vremenu odnosno instant transakcija u samo 5 sekundi putem Fininog EuroNKSInst platnog sustava. To je rezultat dugogodišnjeg intenzivnog rada i prilagodbe na strani Fine i cijele bankovne zajednice. Samo da podsjetimo, Fina je Instant platni sustav pustila u produkciju još 2020. godine, kada su se inicijalno 3 nacionalne banke priključile tadašnjem kunskom NKSInst platnom sustavu. Nakon toga, postepeno su se i ostale banke prilagođavale na primanje i slanje instant transakcija. Zaključno sa siječnjom 2025. sukladno Instant Payments Regulation Uredbi 2024/886 (u daljnjem tekstu: IPR Uredbi), sve banke su omogućile primanje instant transakcija, a sada sa listopadom 2025. su se sve banke prilagodile i na slanje istih.

Ovime je svim klijentima hrvatskih banaka omogućeno primanje i slanje instant transakcija u roku od samo 5 sekundi, neovisno koje je doba dana ili koji je dan u tjednu, da li je vikend ili praznik. Bitno je napomenuti da je isto podržano ne samo na nacionalnoj razini, već i prekogranično na području cijele Europske unije tj. sa svim bankama na cijelom SEPA području. Nakon ovog velikog iskoraka i dalje se kontinuirano unaprjeđuje sustav, tako da se već provode aktivnosti u cilju ulaska i ostalih pružatelja platnih usluga u EuroNKSInst platni sustav.

Funkcioniranje instant plaćanja omogućeno je na način da su ICT arhitekturu i dizajn sustava definirali ključni zahtjevi koji se odnose na performanse, raspoloživost, skalabilnost,  sigurnost te primjenu tehničkih standarda i najboljih praksi imajući na umu podrške za scenarije katastrofe i održavanje sustava. Stoga implementirani sustav podržava visoku konkurentnost i kontinuirani rad servisa, čak i tijekom održavanja pojedinih ICT komponenti (maintenance window = 0) te podršku za scenarije katastrofe ((RPO ≈ 0 , RTO <15 min), sa aktivnim komponentama na dvije lokacije. Dugogodišnje iskustvo Fininih IT stručnjaka u razvoju ovakvih sustava bilo je ključno za uspješnu realizaciju projekta.

Infrastruktura EuroNKSInst sustava temelji se na standardnim, provjerenim i stabilnim tehnologijama i tehnološkim pristupima koji su omogućili efikasnu implementaciju svih prethodno navedenih zahtjeva. Kao što na svakom projektu postoje zahtjevi koje bi mogli istaknuti od drugih kao zanimljive i specifične,  na ovom projektu svakako u tu kategoriju spadaju potrebna raspoloživost sustava, performanse  i skalabilnost.  Korištena je isključivo Finina infrastruktura udomljena u Fininom Data Centru što je dodatno doprinijelo sigurnosti, stabilnosti i skalabilnosti sustava. 

Ističemo da su sve ICT komponete sustava redundantne i skalabilne, a u cilju zaštite implementiran je podsustav za upravljanje kapacitetom sustava koji svojim algoritmima omogućava efikasno upravljanje i zaštitu raspoloživih resursa sustava. Time je osigurana otpornost i dostupnost sustava čak i u neočekivanim, ekstremnim workload peakovima, pri čemu je u svakom trenutku svim klijentima osigurana potrebna i garantirana propusnost sustava.

Koje su ključne tehnološke razlike između klasičnih SEPA i novih instant transakcija? Na koji se način osigurava obrada transakcija u roku od pet sekundi? Koje europske tehničke norme i sigurnosni protokoli su primijenjeni? Kako se provodi usklađenost s europskom Uredbom 2024/886 o instant plaćanjima?

Međubankovni kreditni transferi obračunavaju se radnim danima u obračunskim ciklusima prema definiranom terminskom planu dok se instant kreditni transferi obračunavaju kontinuirano, 24/7/365, a vrijeme od iniciranja naloga za instant plaćanje do knjiženja na računu klijenta (platitelja i primatelja) je max 5 sekundi.

Bitno je napomenuti da se obrada osigurava korištenjem provjerenih, naprednih tehnologija i tehnoloških rješenja, tehničkih protokola i standarda koji su osigurali realizaciju potrebnih performansnih zahtjeva kako u centralnom EuroNKSInst sustavu, tako i platnim sustavima banaka.

Arhitektura i dizajn IT sustava je prilagođena radu u realnom vremenu uz automatsko skaliranje i resursno kapacitiranje sustava, a sustav je podsustavom za upravljanje kapacitetima zaštićen od zagušenja, koji omogućava automatsko i aktivno upravljanje kapacitetima sustava.

Uz funkcionalna testiranja, puno pažnje posvećeno je i performansnim testovima, kako internim, tako i testovima sa svim sudionicima EuroNKSInst sustava. Tijekom eksternih testova sa bankama i dosadašnjeg produkcijskog rada sustava opterećenje nije dostiglo projektiranu maksimalnu propusnost sustava. Iz perspektive realizacije potrebnog vremena obrade transakcije od 5 sekundi posebno je osjetljivo što u provedbi svake transakcije sudjeluju tri ICT sustava, sustav banke uplatitelja, banke primatelja i centralnog EuroNKSInst sustava. Svaka faza, tj. sudionik troši određeno vrijeme, stoga je posebno važno da ne postoje veća odstupanja niti na jednoj strani kako bi se transakcija uredno izvršila.

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine, tzv. SEPA Uredba (Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća kojom se utvrđuju tehnički i poslovni zahtjevi za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima) postala je obvezujuća i za Republiku Hrvatsku. Uredbom je definiran krajnji rok migracije za platne transakcije u eurima na SEPA platne instrumente te je u tu svrhu pokrenut nacionalni projekt SEPA u Republici Hrvatskoj koji je imao za cilj usklađenje platnog prometa na SEPA pravila. SEPA se temelji na ISO 20022 XML standardu koji je primijenjen na kreditne transfere, izravna terećenja pa tako i na instant kreditne transfere.

Nadalje, Fina je 2020. godine uspostavila NKSInst platni sustav te time omogućila obračun međubankovnih instant kreditnih transfera u kunama, a prelaskom na euro valutu 2023. godine zamjenjuje ga EuroNKSInst sustav koji uz nacionalne instant kreditne transfere obrađuje i prekogranične instant kreditne transfere kroz povezivanje sa TIPS sustavom Europske središnje banke. Bitno je napomenuti da je instant sustav Fine visoko raspoloživi sustav (active-active) koji omogućuje kontinuirani rad sustava, a prijenos podataka između banke i EuroNKSInst sustava obavlja se REST web servisom.  Transakcije se elektronički potpisuju korištenjem digitalnog pečata koji je sukladan s eIDAS Uredbom, dok je zaštita prijenosnog kanala osigurana korištenjem dvosmjernog kriptiranja kanala (2-way ssl).

Uz naprijed navedeno, IPR Uredba propisuje i obvezu pružateljima platnih usluga da klijentima omoguće instant plaćanja te da omoguće provjeru naziva primatelja plaćanja za sve kreditne transfere (uključujući i instant kreditne transfere). Rok primjene za zemlje članice EU čija je valuta euro je 9. listopad 2025. Prema IPR Uredbi pružatelji platnih usluga su već od siječnja 2025. imali obvezu omogućiti barem primitak instant plaćanja, a od 5. listopada sve banke u RH nude i iniciranje instant plaćanja. Fina je prepoznala važnost provedbe instant plaćanja te je uspostavom NKSInst sustava 2020. godine omogućila međubankovna instant plaćanja koja su tada bila opcionalna za pružatelje platnih usluga. Također, Fina je omogućila infrastrukturu za razmjenu zahtjeva za provjeru naziva primatelja plaćanja te se certificirala kao pružatelj usluge RVM (Routing and Verification Mechanism) čime je omogućila pružateljima platnih usluga ne samo usmjeravanje nego i verifikaciju VOP zahtjeva te time podržala bankovnu zajednicu u provođenju obveze provjere naziva primatelja plaćanja.

U čemu se sastoji usluga „provjere primatelja plaćanja“ i kako štiti korisnike? Koji su tehnički i regulatorni mehanizmi iza sustava Verification of Payee? Koliko se time smanjuje broj pogrešnih uplata i pokušaja prijevara? Hoće li usluga biti automatski uključena za sve korisnike ili uz dodatnu autorizaciju?

Uslugom provjere primatelja plaćanja (engl. Verification of Payee) podignuta je razina sigurnosti prilikom provođenja kreditnih transfera. Ovom uslugom banka platitelja svom klijentu tj. inicijatoru kreditnog transfera, daje informaciju prije izvršenja transakcije odgovara li naziv primatelja na nalogu IBAN-u navedenog na istome. U slučaju da isto ne odgovara ili djelomično odgovara, platitelj svejedno može inicirati kreditni transfer, a cilj joj je spriječiti pogrešne uplate i prijevare, osobito tzv. “authorized push payment” (APP) fraud – situacije u kojima pošiljatelj novca namjerno ili nenamjerno uplati pogrešnom primatelju.

Provedbu definira European Payments Council (EPC) kroz VoP Scheme Rulebook, koji propisuje pravila sudjelovanja, obveze pružatelja platnih usluga (PSP-ova), standarde interoperabilnosti i postupke usklađivanja.

Sustav Verification of Payee (VoP) tehnički se temelji na razmjeni podataka između banaka putem EPC-ovih Inter-PSP API-ja, koji koriste ISO 20022 standard za strukturirane poruke i TLS/mTLS protokole za sigurnu komunikaciju. Za usmjeravanje zahtjeva koristi se EPC Directory Service (EDS), koji omogućuje identifikaciju i povezivanje sudionika sheme, dok se autentikacija/autorizacija komunikacije provodi pomoću kvalificiranih PSD2 QWAC certifikata, čime se osigurava visoka razina povjerenja i usklađenost s europskim sigurnosnim standardima za platne institucije.

Bitno je napomenuti da je usluga dostupna svim korisnicima, a potreba dodatne autorizacije ovisi o implementaciji pojedinog aplikativnog rješenja svake poslovne banke. A što se tiče statistike, kako je usluga na području Europske unije u primjeni tek od prije nekoliko dana, još ne postoje službene brojke o količini sprječenih pogrešno usmjerenih sredstava te ćemo konkretnije pokazatelje imati kroz određeni period.

Koje promjene ova tehnologija donosi za gospodarstvo i bankarsko tržište? Kako instant plaćanja utječu na likvidnost poduzetnika i brzinu naplate? Hoće li se pojaviti novi oblici financijskih usluga temeljenih na toj infrastrukturi? Možemo li očekivati konkurenciju klasičnim kartičnim mrežama poput Vise i Mastercarda?

Uvođenje instant plaćanja i usluge provjere primatelja plaćanja donosi revolucionarne promjene za hrvatsko gospodarstvo i bankarski sektor, otvarajući nove mogućnosti za poduzetnike, građane i fintech industriju.

Jedna od ključnih prednosti instant plaćanja je trenutna dostupnost sredstava, 24/7/365, kojom se znatno ubrzava naplata te povećava likvidnost poslovnih subjekata, države te građana. Uz to, bitno je napomenuti da, sukladno IPR Uredbi, provedba instant kreditnih transfera ne smije biti skuplja od provedbe običnih kreditnih transfera, što je dodatna prednost za sve korisnike. Svi subjekti mogu odmah podmirivati obveze te imaju trenutnu kontrolu nad svojim novcem. Ovaj model znatno ubrzava novčane tokove, smanjuje potrebu za kratkoročnim kreditima te povećava operativnu fleksibilnost poduzeća.

Uz to, uslugom provjere primatelja plaćanja, kojom se daje informacija o podudarnosti imena primatelja i broja računa prije izvršenja transakcije, značajno se smanjuje rizik pogrešnih uplata i financijskih prijevara. S jedne strane poduzetnici i građani dobivaju dodatnu zaštitu pri digitalnim plaćanjima, dok s druge banke smanjuju operativni i reputacijski rizik.

Sveukupno, integracija instant plaćanja uz podizanje razine sigurnosti potiče modernizaciju i digitalnu transformaciju financijskog sektora i gospodarstva u cjelini. Banke moderniziraju IT infrastrukturu i automatiziraju proces obrade uplata, dok korisnici stječu naviku praćenja transakcija u realnom vremenu. Nove tehnologije otvaraju ogroman prostor za razvoj novih inovativnih rješenja a hrvatski fintech sektor dobiva priliku razvijati proizvode koji ranije nisu bili mogući zbog sporosti i rizika tradicionalnih platnih modela. Hrvatsko bankarsko tržište, kao i fintech sektor, ulaze u novu eru real-time financijskih transakcija, gdje brzina i sigurnost postaju ključna prednost.

Kako će uvođenje instant plaćanja dugoročno promijeniti ponašanje korisnika? Hoće li građani i tvrtke prepoznati prednosti i brzo prijeći na instant modele plaćanja? Koji su izazovi u edukaciji korisnika i prilagodbi postojećih digitalnih servisa? Kako će se ovo odraziti na razvoj fintech sektora i novih digitalnih rješenja u Hrvatskoj?

Uvođenje instant plaćanja dugoročno će imati značajan utjecaj na ponašanje korisnika, kako građana tako i poduzetnika te države u cjelini, i to na više razina. Prvenstveno, mijenjaju se očekivanja u brzini plaćanja gdje će korisnici očekivati da sve novčane transakcije mogu izvršiti i primiti odmah, 24/7/365, bez obzira koje je doba dana ili dan u tjednu. Ovime se znatno povećava operativna fleksibilnost, likvidnost kao i kontrola nad novcem pojedinog subjekta, što u konačnici omogućuje agilnije upravljanje financijama. Povećanjem sigurnosti povećava se povjerenje u digitalne kanale te je veća spremnost za online plaćanja i digitalne transakcije, čime će rasti njihova primjena.

Građani i poslovni subjekti već sad prepoznaju prednosti instant plaćanja, čemu svjedoči i činjenica od gotovo 3 puta većeg broja instant transakcija u 2025. u odnosu na 2024. godinu, a brojka će u budućnosti i dalje rasti. Naravno, prijelaz zasigurno neće biti trenutačan niti potpuno automatski, ali kroz određeni period, s obzirom na niz značajnih prednosti, očekuje se da će instant kreditni transferi u potpunosti zamijeniti obične kreditne transfere.

Naravno, uvođenje instant plaćanja i tehnologije kojom se omogućava provjera primatelja plaćanja zahtijeva sinergiju tehničke prilagodbe servisa i edukacije korisnika. Prvenstveno, bitno je da su digitalni servisi efikasni, intuitivni i sigurni za korišenje, a to će dodatno potaknuti njihovu primjenu te će krug njihovih korisnika rasti brže.

Sveukupno gledajući, uvođenje instant plaćanja i usluge provjere primatelja plaćanja u Hrvatskoj ima potencijal značajno potaknuti razvoj fintech sektora i novih digitalnih rješenja te može postati pokretač digitalne transformacije financijskog sektora. Fintechi dobivaju prostor za inovacije u real-time naplati, likvidnosti, sigurnosti i digitalnoj interakciji, dok banke paralelno moderniziraju svoje sustave kako bi ostale konkurentne. Dugoročno, to vodi bržoj digitalizaciji, većoj efikasnosti poslovanja i boljoj usluzi za krajnje korisnike.