EU razmatra uvođenje strožih pravila za ChatGPT

Europska komisija razmatra primjenu strožih pravila na ChatGPT. Provedba bi se odvijala u sklopu regulatornog okvira Akta o digitalnim uslugama, odnosno DSA-a, što odražava rast korisničke baze AI kompanije.

Europska komisija navodno je navela da procjenjuje treba li platformu označiti kao vrlo veliku internetsku tražilicu nakon što je OpenAI objavio broj korisnika ChatGPT-a veći od 45 milijuna, što je prag za ulazak u područje primjene DSA-a. U skladu s postojećim zahtjevima Europske komisije, OpenAI je regulatoru priopćio da je ChatGPT-ova funkcionalnost pretraživanja imala prosječno 120,4 milijuna mjesečno aktivnih korisnika u Europskoj uniji tijekom šest mjeseci zaključno s rujnom 2025.

Glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier rekao je da Komisija procjenjuje dostavljene informacije te da bi veliki jezični modeli potencijalno mogli podlijegati pravilima DSA-a, ali da će se odluka donositi od slučaja do slučaja. Ako Komisija odluči označiti OpenAI kao vrlo veliku internetsku tražilicu, OpenAI će morati provoditi neovisne procjene rizika i mjere njihova ublažavanja, povećati transparentnost i algoritamsku odgovornost, prolaziti vanjske revizije, omogućiti regulatorima pristup podacima te uvesti snažnije procese moderiranja sadržaja.

Ova rasprava važna je zato što DSA za vrlo velike platforme i tražilice predviđa najstroži skup obveza u cijelom europskom digitalnom regulatornom okviru. Temeljni prag za takvu oznaku iznosi 45 milijuna mjesečno aktivnih korisnika u EU, a OpenAI je za funkciju ChatGPT Search već objavio brojku od 120,4 milijuna prosječno mjesečno aktivnih korisnika za razdoblje do kraja rujna 2025. To znači da kvantitativni uvjet više nije marginalna tema, nego središnje regulatorno pitanje.

Europska komisija pritom naglašava da se odluke donose pojedinačno, što pokazuje da pravna klasifikacija generativnih AI usluga još nije potpuno standardizirana. Problem je u tome što se ChatGPT više ne može jednostavno promatrati samo kao chatbot, jer već preuzima i funkcije pretraživanja, sažimanja i usmjeravanja prema informacijama. Time se briše granica između klasične tražilice, platforme i generativnog asistenta.

Ako bi uslijedila formalna oznaka pod DSA-om, OpenAI bi se suočio s obvezama procjene sistemskih rizika, vanjskih audita, većeg pristupa podacima za nadzorna tijela i strožih mehanizama transparentnosti. U praksi bi to moglo postati regulatorni presedan i za druge AI asistente koji brzo rastu u Europi.

Dodatno je važno što će se u europskom prostoru sve više preklapati obveze iz DSA-a, Akta o umjetnoj inteligenciji i pravila o zaštiti potrošača. Zato ovaj slučaj nije samo pitanje jedne kompanije, nego test kako će EU ubuduće pravno tretirati generativne AI sustave koji postaju dio svakodnevne digitalne infrastrukture.